Razlika između inačica stranice »Jozefina«

Obrisano 6 bajtova ,  prije 3 godine
rev. na 16. listopada 2016. ?
(rev. na 16. listopada 2016. ?)
Struppijeva cesta, izgrađena s ciljem povezivanja postojećih naselja što kraćim putem, uz težište na solidnosti i masivnost izvedbe, predstavljala je odlično i na daleko poznato cestograđevno remek-djelo, koje se u tadašnjoj literaturi pohvalno isticalo. Međutim, takva izvedba ceste koja je uključivala i velike nagibe nije bila u potpunosti prikladna za promet kola te je vojska nakon same gradnje kontinuirano težila unaprijediti je. Već krajem 18. stoljeća pod vodstvom podmaršala [[Filip Vukasović|Filipa Vukasovića]], budućega graditelja Lujzijanske ceste, izvršeni su novi radovi. [[1803.]] godine sastavljen je prijedlog gradnje posve nove ceste na istoj relaciji, no on nije zaživio zbog izbijanja [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]].
 
Završetkom modernije i propusnije Lujzijanske ceste od Karlovac do Rijeke 1811. godine došlo je do drastičnoga pada putničkoga i teretnoga prometa po Jozefini te povezano za time pada prometa Senjske luke. [[Dvorsko ratno vijeće]] u [[Beč]]u u sporazumu sa Krajiškim glavnim zapovjedništvom u Zagrebu podržalo je stoga izgradnju nova moderne ceste od Karlovca do Senja. Gradnja nove ceste izvršena je pod vodstvom graničarskog časnika [[Josip Kajetan Knežić|Josipa Kajetana Knežića]] od [[1833.|1834.]] do [[1845.]] godine.
 
Trasa od Karlovca do Josipdola nije mijenjana, dok je od [[Josipdol]]a napravljena nova trasa preko Velike Kapele na Vratnik i [[Senjska Draga|Senjsku Dragu]]. Sama cesta je bila nešto duža (115 km ), ali je po svojim prometnim karakteristikama bila znatno povoljnija. Maksimalni nagib ne prekoračuje 5 do 6 %, što vrijedi i za današnje ceste.
== Današnje stanje ==
 
Cesta je nakon oštećenja u [[Drugi svjetski rat|II. svjetskome ratu]] obnavljana te je njena trasa asfalteranaasfaltirana u drugoj polovici 20. stoljeća. I denesdanas se koristi za putnički i teretni prijevoz. Iako mnogo toga nije sačuvano, obelisk u Karlovcu, Velika vrata u Senju, [[most]]ovi, [[Sunčani sat|sunčane ure]], [[miljokaz]]i i ostali sačuvani spomenici predstavljaju trajnotrajnu [[Kulturna baština|kulturnu baštinu]].
 
== Povezani članci ==