Bošnjačko-hrvatski sukob: Sarajevo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 30:
Srpnja 1993. zabilježeno je nasilničko ponašanje vojnika Armije BiH nad 130 bojovnika HVO-a, dva pripadnika HVO-a su ubijena, a jedan je nestao. Kolovoza 1993. HVO je dokumentirao i popisao nasilja pripadnika Armije BiH nad pripadnicima sarajevskog HVO-a. Alija Izetbegović je zaprijetio preko Zapovjedništva Prvog korpusa Armije BiH HVO-u. Brigadi Kralj Tvrtko [[22. rujna]] uputio je ultimatum o povlačenju brigade, predaji položaja u gradu i ulasku brigade u sastav 1. korpusa Armije BiH. Nažalost, i određeni hrvatski političari u Sarajevu željeli su da sarajevski HVO uđe u sastav Armije BiH te su pritiskali vodstvo HVO-a.<ref name="ČSP"/> <ref> Slavko ZELIĆ: ''HVO u obrani Sarajeva 1992.-1993. (prilozi za istraživanje uloge HVO-a u obrani Sarajeva i BiH, Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995., Memoarsko gradivo knjiga 9.'', Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskoga rata i Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskoga rata u BiH, Zagreb – Mostar, 2014., 11. poglavlje: „Incidenti i pritisci na HVO“ (str. 87.-104.)</ref>
Listopada 1993. sarajevski HVO je još držao svoje područje odgovornosti koje je bilo na potezu od Vrbanje mosta, duž Miljacke do Elektroprivrede BiH, te cijelom dužinom prema Grbavici koju su držali Srbi.
3. listopada 1993. predsjednik HR Herceg-Bosna mr. Mate Bobana zapovjedniku UNPROFOR-a generalu Briquemontu u pismu je naveo da su HVO i brigada "Kralj Tvrtko" iz Sarajeva samostalni spolitički i vojni subjekti hrvatskog naroda u Sarajevu i da je ultimatum 1. korpusa muslimanske vojske, da im prepuste svoje položaje, flagrantna je povreda autonomnog prava na obranu Hrvata u Sarajevu s nesagledivim posljedicama.<ref>[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar28.htm Hrvatski informativni centar] Hrvatski spomenar - Dogodilo se 3. listopada (pristupljeno 4. studenoga 2018.)</ref>
Krajem listopada listopada 1993. godine zaoštrili su se odnosi između sarajevskog HVO-a i Prvog korpusa Armije BiH. Muslimansko političko vodstvo pripremalo se za gašenje sarajevskog HVO-a.<ref name="ČSP"/> No još polovicom tog listopada iz 1. korpusa ABiH pohvalili su HVO za suradnju. Pohvala nije bila iskrena, nego zavaravanje slabijeg ratnog saveznika kojem su spremali izdaju.
HVO je tražio svoju zonu odgovornosti, ali političko ozračje koje je tada vladalo u gradu, to nije dopuštalo. <ref name="hercegbosna">[https://www.hercegbosna.org/kolumne/politika/odlazak-iz-sarajeva-3262.html Portal Hrvata Bosne i Hercegovine] VL/ HB.org: ''Slavko Zec: Odlazak iz Sarajeva'', 6. travnja 2011. (pristupljeno 4. studenoga 2018.)</ref>
Line 36 ⟶ 41:
Zapovjedništvo [[Prvi korpus Armije RBiH|I. korpusa]] [[Armija BiH|Armije BiH]], na sveopće iznenađenje hrvatskih kadrova u Sarajevu, u studenom [[1993.]] godine, priopćilo je odluku o ukidanju Stožera [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]] i preimenovanju HVO brigade Kralj Tvrtko u [[Hrvatska brigada Kralj Tvrtko|Hrvatsku brigadu Kralj Tvrtko]], u sastavu tog korpusa [[Armija BiH|Armije Republike Bosne i Hercegovine]].
6. studenoga 1993. GO HDZ Sarajevo uputio je priopćenje europskoj i svjetskoj javnosti da je tog dana u 6 sati ujutro izvršena agresija od strane pripadnika 1. korpusa ABiH, koju su sproveli uz zapovijed vrhovnog štaba ABiH. Napali su HVO istovremeno, vrlo podmuklo i na nekorektan način. Napad je bio na sve ljude, straže, objekte i obrambene crte u Sarajevu koje su držali pripadnici HVO. Napadača je bilo u odnosu 10:1. Razoružali su sve straže i zapovjedništvo HVO. Posebne postrojbe 1. korpusa ABiH, kojoj je povjerena zadaća u objektima HVO, ostavila je vidne tragove vandalizma. "Fizički su maltretirani pripadnici HVO, pojedincima su silom gurane pištoljske cijevi u usta, drugima su opet u usta gurana metalna hrvatska i vjerska znamenja da ih gutaju. Gažene su hrvatske zastave, uništena su sredstva veze, polupana vrata prostorija, opljačkana riznica, otuđeni ili uništeni prehrambeni artikli iz kuhinje i skladišta, oduzeti su svi papiri od vrijednosti i svo prateći dokumenti HVO. Sve je ovo urađeno da se zastraši hrvatski narod i na taj način da se kao konstruktivan natjera na poslušnost." Naglasili su iz GO HDZ da je ovo ABiH napravila u situaciji [[Opsada Sarajeva|totalne blokade grada]], čak i UNPROFOR-a. S obzirom da je 15 dana prije zapovjednik 1. korpusa ABiH Karavelić pohvalio HVO za doprinos Hrvata u obrani grada i za izuzetno dobru suradnju, postupak oko "reorganizacije" zapovjedništva Kralj Tvrtko ne samo da je bio ispod dostojanstva i profesionalno urađenih vojnih poslova, nego je to bilo izražavanje mržnje prema svim znamenjima hrvatskog naroda.<ref name="ZP
Tog 6. studenoga Specijalne postrojbe MUP i Vojne policije Prvog korpusa Armije BiH upale si u vojarnu sarajevskog HVO-a u školi Alija Alijagić, u prostorije Glavnog stožera HVO-a Sarajevo i sjedište Vojne policije HVO-a Sarajevo.<ref>[http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/VI-09.htm#II.T.6 6. XI 1993]</ref> Članovi Vijeća i Zapovjedništvo Brigade zatražili su status [[Ratni zarobljenik|ratnih zarobljenika]], jer su bili svjesni da će postrojbe Armije BiH ugušiti sarajevski HVO. Taj napad Armije BiH i MUP-a BiH na sarajevski HVO, u čijem sastavu je bila brigada „Kralj Tvrtko“ izvršili su temeljem zaključka Predsjedništva BiH o transformaciji HVO-a i njegovom uključivanju u postrojbe Armije BiH, čime je sarajevski HVO prestao postojati.<ref name="ČSP"/>
Line 56 ⟶ 61:
== Izvori ==
{{izvori}}
{{dopusnica|hercegbosna.org|HercegBosna|Ostalo|Portal Hrvata Bosne i Hercegovine}}
{{Hrvatski informativni centar}}
{{Bošnjačko-hrvatski sukob}}
| |||