Rakija: razlika između inačica

Rakija se smatra nacionalnim pićem mnogih slavenskih naroda<ref>[http://www.festivalhraneivina.hr/47.aspx Hrvatski festival hrane i vina (pristupljeno 30. srpnja 2012.)]</ref>: u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Makedonija|Makedoniji]] i [[Srbija|Srbiji]]. Najpoznatija vrsta voćne rakije je [[šljivovica]], koja se proizvodi postupkom pečenja ili destilacije provrelih (fermentiranih) šljiva {{cite web|url=http://www.pitt.edu/~votruba/qsonhist/slivovitzslivovicarecipe.html |title=SlivovicaPo /kvaliteti Slivovitz |accessdate=12. svibnja 2010. |last=Votruba |first=Martin |work=Slovak Studies Program |publisher=University of Pittsburgh }}</ref>,su poznate su po kvaliteti lička i slavonska šljivovica. Ostala voća osim grožđa i šljiva od koje se rakija proizvodi su [[Marelica|marelice]], kruške, [[jabuka|jabuke]], [[smokva|smokve]], [[dunja|dunje]], [[orah]]a i dr.

Rakija lozovača se radi od nusproizvoda kod pripremanja vina (lupine i taloga), a katkad poslije destilacije miješa s drugim sastojcima, kao što su aromatične trave, med, višnje i lješnjaci. Destilacija se radi uglavnom u bakrenim kotlovima koji mogu biti konstruirani za diskontinuirani proces uglavnom za kućnu proizvodnju i diskontinuirani u industrijskoj proizvodnji.

Kod pečenja domaće rakije u domaćoj radinosti treba voditi računa o odvajanju prvog odtoka (oko 0.5% fermentiranog sadržaja) koji sadrži veliki udio štetnog metanola. Kad udio alkohola opadne ispod 25-30%, temperatura je porasla tadate tatada rakija sadrži neke druge teške alkohole i nečistoće. Ta se otpadna rakija može upotrijebiti u sljedećoj destilaciji da se iskoristi korisni neštetni udio.

Evo pregleda važnijeg kemijskog sastava kod destilacije alkohola iz fermentiranog voća (a i žitarica) i točke vrenja:

Savršena destilacija trebala bi trebala biti kod temperature između 78 i 82 °C, tadajer je tada etanol daleko dominantniji alkohol u rakiji koji u umjerenoj količini nije štetan za zdravlje.

Popularna je tradicijska teza da se jakost rakije može ocijeniti prema veličini krugova mjehurića ("vjenčić") koji nastaju kad je boca dobro protresena, ali je to nepouzdano. Također se to pogrješno rabi za mjerenje kakvoće [[Liker|likera]]. Pouzdana metoda određivanja jakostijačine rakije je mjerenjem [[Alkoholometar|alkoholometrom]].