Srebrenica: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 119:
Zbog svog važnog trgovačkog i prometnog položaja i rudnih bogatstava, Srebrenica je privukla hrvatske trgovce, obrtnike i gospodarstvenike iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]. Trgovci, obrtnici i gospodarstvenici dolazili su ovamo onom važnom prometnicom. Neki su ovdje samo poslovali a neki su se od njih i nastanili.
U [[predgrađe|predgrađu]] ([[podgrađe|podgrađu]]<ref name="kons-dobrak"/>) tvrđave [[Srebrenik (tvrđava, Srebrenica)|Srebrenika]] nastala je naseobina (kolonija) tih poduzetnika iz Dubrovačke Republike.<ref name="Zirdum"/> Osim tih poduzetnika, i domaći su poduzetnici pridonosili gospodarstvu.
Pisani dokumenti prvi put spominju Srebrenicu [[1352.]] godine, pred kraj vladavine bana [[Stjepan II.|Stjepana II.]].<ref name="kons-donji grad"/><ref name="Zirdum"/> Za [[Tvrtko I.|Tvrtka I.]] kraj je iznimno napredovao. Razvijenosti je pridonosila [[kovnica novca]], vlastito sudstvo i pečat.<ref name="Zirdum"/> Do konca 14. stoljeća postala je najvažnije rudarsko središte i najznačajnije gradsko naselje istočnohrvatske banovine u Bosni.<ref name="Zirdum"/>
 
[[Datoteka:Map of Roman Catholic monasteries in Bosnia in the 15th century.png|mini|250px|Rimokatolički samostani u Bosni i Hercegovini u 15. stoljeću.]]
Redak 127:
Godine [[1394.]] ovdje je sagrađena katolička [[crkva sv. Nikole u Srebrenici|crkva sv. Nikole]] koja je bila [[konkatedrala]] u vrijeme sjedinjenih biskupija [[Srebreničko-visočka biskupija|Srebreničko-visočke]]. Građena je u primorskom stilu. Po svemu sudeći, danas je vjerojatno sačuvana zidovima tzv. [[Bijela džamija u Srebrenici|Bijele džamije]]. Dva su biskupa iz reda franjevaca djelovala u ovoj crkvi, [[Stjepan Radošević]] (1434.-39.) i [[Toma Matić]] (1440.). Srebrenička okolica imala je crkve i u [[Sase (Srebrenica, BiH)|Sasama]], [[Čagalj (Srebrenica, BiH)|Čaglju]], [[Jasenova (Srebrenica, BiH)|Jasenovi]]<ref name="Zirdum"/> i [[Liješanj|Liješnju]]. Crkva sv. Marije i gradska crkva sv. Nikole bile su franjevačke crkve.<ref name="kczs-zvornik">[http://www.kczs.ba/zvornik/ Katolička crkva Župa Srca Isusova - Zvornik (Srebrenica)] ''Zvornik'' (pristupljeno 10. lipnja 2016.)</ref>
Dubrovački su poduzetnici bogato darivali darovima i oporukama samostan, novčano, gotovom srebru, srebrnoj rudi, prihodima iz jama i dr.<ref name="Zirdum"/>
Dubrovački arhiv spomeninje gradnju još jedne crkve u Srebrenici, ali ime zaštitnika nije poznato. Možda se radilo o novoj crkvi ili o obnovi franjevačke crkve koja je mogla nastradati u nemirima 1411. godine.<ref name="Salimović">(boš.) [http://www.esrebrenica.ba/vijesti/religijsko-bogatstvo-kapela-svete-marije-u-srebrenici.html eSrebrenica] S. Salimović: ''Religijsko bogatstvo – Kapela Svete Marije u Srebrenici'', 25. prosinca 2014. (pristupljeno 11. lipnja 2016.)</ref>
Zahvaljujući zahvaljujući konjukturi potražnje za srebrom u Europi, Srebrenica je postala jedno od najrazvijenijih rudarskih i trgovačkih naselja u srednjovjekovnoj bosanskoj državi.<ref name="kons-donji grad">[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2903 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH] ''Odluka kojom se povijesno područje Donji grad u Srebrenici proglašava nacionalnim spomenikom BiH'', 8. studenoga 2006. (pristupljeno 8. studenoga 2018.)</ref>
 
[[Datoteka:Realms_of_Hrvatinići.png|mini|250px|Posjedi Hrvoja Vukčića Hrvatinića oko 1410. godine]]
Line 134 ⟶ 135:
Veliki napredak i bogatstvo Srebrenice privukao je pozornost njenog suverena hrvatsko-Ugarskog kralja Žigmunda Luksemburškog, kao i susjeda, vladara srpske despotovine Stefana Lazarevića.<ref name="Zirdum"/>
Promjeni vladara pridonio je uskogrudni carinik ugarsko-hrvatskog kralja Žigmunda. Sve je više ometao dubrovačke trgovce i domaće stanovništvo, proizvođače srebra. Posljedica je bila pobuna 1411. u kojoj su njegovi kraljevi vojnici porušili gradsko naselje. Zbog toga je u gradu osobno boravio sami kralj Žigmund. Vjerojatno je da je tad grad povjerio srpskom despotu Stefanu Lazareviću na upravu.<ref name="Zirdum"/>
Srebrenica je prvo bila u okviru kraljevskog lena, poslije u [[Zemlja Kovačevića|Zemlji Kovačevića]].<ref name="kons-donji grad"/>
 
=== Srpska despotovina ===