'''Vinko Čubranić''' (Vincenzo Zubranich, Zubranić, Gubranich; [[Baška]], Krk, [[28. siječnja]] [[18821802.]] - [[Trst]], [[15. studenoga]] [[1870.]]), hrvatski katolički svećenik, kotorski, dubrovački i trebinjsko-mrkanjski biskup. <ref name="VL">[https://www.vecernji.hr/vijesti/po-cemu-su-ravnatelji-kompetentni-730089 Večernji list] ''Pješčani sat 28. siječnja'', 28. siječnja 2003. (pristupljeno 9. studenoga 2018.)</ref><ref name="CCP">[https://hrcak.srce.hr/file/110214 Croatica Christiana periodica] Maja Polić: Studenti Augustineuma (Frintaneuma) s područja Riječke nadbiskupije/metropolije (zapadna Hrvatska), br. 67 - lipanj 2011., str. 148.-149.</ref>
== Životopis ==
Rodio se na otoku Krku[[Krk]]u u plemenitog roda [[Čubranić]]a, podrijetlom iz Bosne. Iz istog je roda bosanskih Hrvata i vojvoda [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]]. Dio te obitelji preselio se u južnu Hrvatsku, od čega i jedna grana na Krk. Ta je grana dala mnoge uglednike. Vinko Čubranić se školovao se na [[Augustineum]]u (Frintaneumu). Bio je [[kanonik]]. Od 1854. [[biskup]] je [[Kotorska biskupija|kotorske]], a od 1856. godine biskup [[Dubrovačka biskupija|Dubrovačke biskupije]]. Bio je [[apostolski administrator]] [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanjske biskupije]] od 1857. pa nadalje. Na prostoru gdje se oživljavalo umrtvljenu crkvu koja se oporavljala od višestoljetne osmanske vlasti, upada crnogorskih uskoka i nesklonosti vlasti, trebalo je riješiti dosta pastoralnih problemana. Uhvatio se u borbu s problemima. Često je išao u pastoralne pohode i s njih je Rimu slao izvješća. Dragocjeno su vrelo o broju i sastavu stanovništva i pokazatelj tadašnjih prilika u Hercegovini.<ref name="VL"/> Sudionik je [[Prvi vatikanski koncil|Prvoga vatikanskog koncila]] 1869. godine. Umro je 1870. godine u Trstu. <ref name="CCP"/>
