Rat u Bosni i Hercegovini: razlika između inačica

|datum=[[118. listopadarujna]] [[1991.]]<ref name="Vrijeme krivokletnika"/> - [[14. prosinca]] [[1995.]]

'''Rat u Bosni i Hercegovini''' je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koji se vodio između [[118. listopadarujna]] [[1991]].<ref name="Vrijeme krivokletnika"/> i [[14. prosinca]] [[1995]]. godine. Smatra se dijelom jednog od sukoba [[Raspad SFRJ|raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Suprostavljene snage su bile [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republika Bosna i Hercegovina]] i samoproglašeni srpski i hrvatski eniteti unutar Bosne i Hercegovine, [[Republika Srpska]] (prvobitno Srpska Republika Bosna i Hercegovina) i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]], koje su podržane od SR Jugoslavije i Republike Hrvatske.

Sve tri strane koriste različit naziv i nadnevak početka rata. [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]], protekli rat, nazivaju '''[[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|Domovinski rat]]''', a za početak rata obično uzimaju [[1. listopada]] [[1991.]] godine, kada je [[JNA]] razorila hrvatsko selo [[Ravno]] u istočnoj Hercegovini.<ref>Članak 2. [http://www.ramski-branitelji.com/index.php?option=com_content&view=article&id=85:zakon-o-pravima-branitelja-i-lanova-njihove-obitelji&catid=46:braniteljska-prava&Itemid=64 ''Zakona o pravima branitelja i članova njihove obitelji''] // Portal http://www.ramski-branitelji.com/ - Pristupljeno 4. kolovoza 2011.</ref><ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2004/zakoni/18hrv.htm Federacija BiH] Zakoni Vlade Federacije BiH za 2004. - Zakon o pravima branitelja i članovima njihovih obitelji </ref><ref>Miroslav Krmpotić, ''Kronologija rata : agresija na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu : (s naglaskom na stradanja Hrvata u BiH, 1989.-1998.)'', Hrvatski informativni centar Slovo, 1998., ISBN 9536058111, str. 525.</ref><ref>Zvonko Miljko, ''Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine'', Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2006., str. 31.</ref> Pouzdanija je mjera početka da je [[velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH|velikosrpska agresija]] započela u Hercegovini već [[19. rujna]] [[1991.]], kad je [[JNA]] s 20-ak tisuća vojnika zauzela [[Dubravska visoravan|Dubravsku visoravan]]. Već sutradan je napala, zatim potpuno razorila te nastavila napadati ka Slanom i Dubrovniku, dok je drugom branom zauzela zračunu luku u Mostaru, grad Mostar, te se rasporedila na granice općine Mostara, davši do znanja da i općinu Mostar pripaja Republici Srpskoj i odsijecajući Mostar od ostalog dijela zapadne Hercegovine. <ref name="Vrijeme krivokletnika">Tuđman, Miroslav: Vrijeme krivokletnika, Zagreb: Detecta, 2006., str. 447., ISBN 953-99899-8-1</ref>




[[Srbi]] ga nazivaju '''Obrambeno-otadžbinski rat''', a za početak uzimaju [[1. ožujka]] [[1992.]] godine, napad na svadbenu povorku, u kojem je ubijen mladoženjin otac (stari svat) na [[Baščaršija|Baščaršiji]], u [[Sarajevo|Sarajevu]]. [[Bošnjaci]] ga nazivaju '''Agresija na Bosnu i Hercegovinu''', a za početak uzimaju [[1. travnja]] [[1992.]] godine, kada su srpske paravojne postrojbe po naređenju šefa srbijanske tajne službe [[Jovica Stanišić|Jovice Stanišića]] prešle granicu, napale grad [[Bijeljina|Bijeljinu]] i izvršile prvi pokolj Bošnjaka.<ref>[http://www.dw-world.de/dw/article/0,,4299561,00.html Zvornička operacija planirana u Beogradu, Deutsche Welle 03.06.2009.]</ref><ref>[http://www.armijabih.com/index-1992.html Kronologija rata u Bosni i Hercegovini]</ref>