Sefiroti u Kabali: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
tekst u Četiri svijeta; poveznice, vanjske poveznice, citati; Stablo života i sefiroti |
||
Redak 1:
'''Sefiroti''' (hebr: <big>סְפִירוֹת</big>; Sg: sefira, Pl: sefiroti) predstavljaju putove [https://www.hrleksikon.info/definicija/emanacija.html emaniranja] Božjih atributa počam od ''En Sof'' i nastavljajući se kroz četiri svijeta (''arba olamo''t). Podrijetlo sefirota, odnosno njihova sadržaja je u Bibliji, ''1 Ljetopisa'' 29,11 gdje je riječ o Božjim atributima. Sefiroti nisu nikakva ''samostalna'' bića, ne mogu se osamostaliti i zadobiti neko izdvojeno postojanje a sebe, nego su tek ''putovi'' emaniranja Božjih atributa. Obično se grupiraju u takozvano "[[Knjiga Postanka 3,24|stablo života]]" (''ec hajim''), ali ni ono nije nešto po sebi postojeće, nego predstavlja konfiguraciju sefirota; u cilju istraživanja naravi sefiorta i njihovih međusobnih odnosa korisno je smještati ih u konceptualnu shemu stabla života.
== Uvodno o Kabali ==
Redak 53:
== Četiri svijeta ==
Najprije o tome što '''su to četiri svijeta'''<ref>Detaljno objašnjenje četiri svijeta nalazimo u knjizi: Drob, ''Symbols of Kabbalah'', šesto poglavlje, str. 263-293, "Olamot:The worlds of Kabbalah".</ref>, hebrejski: ''arba olamot'').
Na primjer, nebeska tijela koja stvara Bog. Više ne možemo proslijediti od sefirota, preko duha, duše, fiziologije i anatomije ljudskog tijela.
I reče Bog:“Neka budu svjetlila na svodu nebeskom da luče dan od noći, da budu znaci blagdanima, danima i godinama,...“
Redak 67:
U svijetu '''''Asija''''' svjetlo (iz svijeta ''Beria'') zadobiva oblik (iz svijeta ''Jecira''): ''oblikuje'' se snaga svjetla (ili: ''osnažuje'' se lik svjetlila) te nastaju dva svjetlila na nebu.
Možemo reći da je već u svijetu ''Acilut''
''Acilut'' – blizina Božja, područje u kojem Bog svojim govorom izlazi vani;
Redak 87:
4. '''''Acilut''''' je svijet Božje blizine u kojem su prisutni sefiroti. Put '''mistike''' je taj koji nas vodi k spoznaji sefirota.
Mjesto u Bibliji gdje se se daju naslutiti četiri razine ''stvaranja'', dakle četiri razine ''svjetova''''' ''':
„Sve, koji se zovu mojim '''imenom''', koje sam na slavu svoju '''stvorio''' , '''oblikovao''', '''načinio''' !“ '''''Izaija 43:7'''''
Redak 94:
|
|'''Hrvatski prijevod'''
|'''
|-
|<big>'''ז''' כֹּל הַנִּקְרָא בִשְׁמִי: ,.</big>
|I sve koji se zovu mojim '''''imenom''''', ,
| '''''
|-
|<big>, וְלִכְבוֹדִי בְּרָאתִיו</big>
|i koje sam na svoju ''slavu'' '''''stvorio''''',
|'''''Beria:''''' Bog daje snagu za buduća bića
|-
|<big>יְצַרְתִּיו</big>
|koje sam '''''oblikovao'''''
|'''''Jecira:''''' Bog daje oblik budućim bićima
|-
|<big>אַף-עֲשִׂיתִיו</big>
|da, i '''''načinio''''' .
|'''''Asija:''''' Bog konačno učini bića
|}
Redak 176:
Mnogi autori se slažu u tome da su sefirtoi emanacije Božjih atributa, putovi očitovanja Božje biti. Tako '''Gershom Scholem''', pionir u akademskom istraživanju Kabale, smatra da je riječ o "učenju o deset sefirota, moćima i načinima djelovanja živoga Boga," i dalje "Ove slike, pod kojima se Bog pojavljuje, nisu ništa drugo do li praslike svakoga bitka."<ref>Gershom Scholem, ''Zur Kabbala und ihrer Symbolik''. str. 135</ref> Suvremeni istraživač Kabale, inače Scholemov učenik '''Moshe Idel''', smatra de je "dominanatni pojam teozofijske Kabale je složena i dinamička struktura božjih moći poznatih pod /nazivom/ sefiroti."<ref>Idel, Moshe, ''Kabbalah New Perspectives''. str 112. Inače je cijelo šesto poglavlje knjige posvećeno Kabala teozofiji i sefirotima.</ref> '''David Patterson''' govori o sefirotima kao "avenijama kroz koje Bog očituje sebe u svijetu."<ref>Patterson, David, ''Hebrew Language and Jewish Thought''. str.223</ref> Sanford Drob, sklon, po svojoj struci, više psihologijskom tumačenju Kabalističkih simbola govori da su "sefiroti ne samo elementi svijeta nego i ljudskog uma." i, dalje postavlja pitanje "Što je to narav deset sefirota koja im omogućuje da služe kao gradivni blokovi stvaranja i kao sastavnice ljudskog uma?"<ref>Drob, L. Sanford, ''Symbols of the Kabbalah''. str. 156</ref>
=== Sefiroti
Na koji su način emanirali sefiroti?
Redak 185:
Druga je '''teorija tri pravca''' (''jošer'') po kojoj su Božji atributi proistekli iz En Sofa i emanirali u prazan prostor u tri pravca (ili: stupa): desni, srednji i lijevi. Na ''desnom'' pravcu su emanirali Hokma, Hesed i Necah; na ''srednjem'' pravcu su emanirali Keter, Tiferet, Jesod i Malkut; na ''lijevom'' pravcu emanirali su Bina, Gevura, Hod. Taj slijed tri pravca (ili stupa) poprima na kraju obličje '''praiskonskog čovjeka''' (Adam Kadmon).
=== Stablo života i sefiroti ===
Što je to stablo života (''ec hajim'') i otkuda mu taj naziv?
U Bibliji se prvi put spominje u knjizi ''Postanak'' 3,22: „Da ne bi pružio ruku, ubrao sa stabla života i živio navijeke!“
Postoji li neka veza između stabla života iz ''Post'' 3,22 i slike po kojoj je Bog stvorio ''čovjeka'', naime Božje slike iz ''Post'', 1,26:
„Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična,...“
Očito da vanjski izgled čovjeka nije kopija Božjeg lika; ako je Bog stvorio čovjeka na svoju sliku (''becalmo'' od '''''celem''''': statua, slika, kopija) to ne znači da Bog izgleda onako kako čovjek izgleda izvana. Kabbala tu vezu vidi u '''sefirotima''', njih deset, koji su emanirani Božji atributi. Tih deset sefirota projicirani su u ljudsko tijelo. Ako se pogleda ''kako'' su projicirani onda ta struktura podsjeća na nekakvo '''stablo''' (''ec''), a budući su od životnog značaja za održanje čovjekova tijela onda je to stablo '''života'''. Sefiroti su kao nekakve grane koje se pružaju iz korjenja koje je u Bogu, a pritom je korijen svake pojedine grane neki od Božjih atributa.
Sefirote ne treba dijeliti po stupnju duhovnosti; sefira Hokma nije ništa duhovnija od sefira Jesod; jedna i druga imaju svoj tjelesni korelat, tj. sežu sve do fizičke razine tijela u svijetu Asija. Hokma ima svoje fizičko sjedište u desnoj polutki velikog mozga, Jesod pak u reproduktivnim organima. Doduše, Hokma se odnosi na mudrost, a Jesod na spolnost, ali kakva je to mudrost koja uza sebe nema snagu ''spolnosti'', i kakva je to spolnost koja se ne drži ''mudrosti''?
Hokma i Jesod žive zajedno i zajedničkim djelovanjem održavaju život: mudrost postaje ''životnija'', a život ''mudriji''. Po mojem mišljenju ne treba govoriti o sefirotima koji pripadaju samo svijetu ''Beria'', u razlici spram sefirota koji pripadaju svijetu ''Asija''. Naprotiv, svi sefiroti prolaze kroz sva četiri svijeta i u njima se očituju u skladu s naravi pojedinog svijeta, dakle, svaka sefira je „duhovna“ u svijetu ''Beria'', „duševna“ u svijetu ''Jecira'', „fizička“ u svijetu ''Asija''.
Ako smo sefirote prikazivali u funkciji '''''svjetova''''' (''olamot''), zašto ne bismo svjetove prikazivali u funkciji '''''sefirota'''''?
Kao što se svi sefiroti očituju u funkciji svjetova pa se napr. sefira Hokma, u svijetu ''Beria'' očituje kao nesebični stav duha (''bitul''), u svijetu ''Jecira'' kao uvid duše, u ''Asija'' svijetu kao organsko tkivo (koštana moždina) i dio tijela (desna polutka mozga), tako isto gledano simetrički, sva četiri svijeta (olamot) poprimaju svoja temeljna određenja po većoj uključenosti i jačoj prisutnosti pojedinih sefirota. Tako:
svijet '''''Acilut''''' biva određen blizinom Bogu po najjačoj prisutnosti sefira ''Keter'';
svijet '''''Beria''''' biva određen kao „duhovni“ svijet po jačoj prisutnosti sefirota ''Hokma'' i ''Bina'';
svijet '''''Jecira''''' biva određen kao više „duševni“ svijet po jačoj prisutnosti sefirota ''Hesed, Gevura, Tiferet, Necah, Hod, Jesod'';
svijet '''''Asija''''' biva određen kao više „fizički“ svijet po jačoj prisutnosti sefira ''Malkut''.
=== Sefiroti nakon pucanja posuda (''ševirat hakelim'') - Parcufim ===
Prva emanacija koja pretpostavlja izvorno svjetlo (or) i posude (kelim) koje ga primaju ispala je tragičnom, naime, posude (sefirota) nisu mogle primiti toliko jako svjetlo od En Sofa pa su popucale i raspale se. Ono beskrajno (En Sof), ono Jedno - koje se sinonimno zove Bogom (ali ne uvijek) - odluči ponoviti proces emaniranja, ali sada tako da sefiroti budu udruženi u obličja zvanim '''parcufim''' (hebr: ''parcuf'' = lice)<ref>"Po Hajim Vitalu, ''parcuf'' je jedan vid ili "lice" božanstva, strukturirano kao osoba s 248 udova i složeno u obrazac koji obuhvaća svih deset sefirota." Droab, Symbols of Kabbala. str 180</ref>. Tako Hokma postaje '''''Abba''''' ("Otac"), Bina postaje '''''Imma''''' ("Majka"), šest sefirota od Hesed do Jesod postaju '''''Arik Anpin''''' ("Sin"), a zadnja sefira Malkut postaje '''''Nukva''''' ("Kći"). Nakon pucanja posuda po svijetu ostaju razbacane krhotine zvane ljuskama (''klipot'') i iskre svjetla zvane ''necocim''. Zadaća i sveta dužnost čovjeka nakon pucanja posuda je skupljati iskre svjetla u svemu što susreće u svijetu, tako da i sam proces ''jedenja'' postaje svetim činom izdvajanja i asimiltranja u sebe iskri svjetla zatočenih u ljuskama namirnica. Taj čin popravljanja i spašavnja svijeta u njegovj izvornosti zove s eu Kabali '''''Tikun Olam'''''.
=== Sefiroti u četiri svijeta ===
Line 322 ⟶ 348:
== Vanjske poveznice ==
[http://www.newkabbalah.com/Worlds.html] The Lurianic Kabbalah; ha-Olamot (Worlds)
[https://www.chabad.org/search/keyword_cdo/kid/3325/oq/Four%20Worlds/jewish/Four-Worlds-The.htm] Four Worlds
[[Kategorija:Stranice otvorene na zahtjev]]
| |||