Sloboda govora: razlika između inačica

 

Smatra se da je sloboda govora neophodna za postojanje [[demokracija|demokratske]] vlasti. U zemljama u kojima ne postoji sloboda govora, u autokratskim sustavima, ljudi se boje reći ono što misle. U tom slučaju vlast i nadređeni ne znaju što oni misle. Ako nadređeni ne znaju što podređeni žele, ne mogu ostvariti njihove potrebe. Kad nema slobode govora, vlast i nadređeni ne brinu se o onomu što podređeni žele i trebaju. Neki smatraju da je to razlog zašto neke vlasti ne dozvoljavaju slobodu govora - ne žele snositi posljedice preuzimanja [[odgovornost|odgovornosti ]] ili se boje pokretanja [[revolucija|revolucije]] do koje bi došlo kad bi svi mogli znati što se sve događa u društvu.

 

Kao što je naglasio [[Alexis de Tocqueville|Tocqueville]], ljudi se boje slobodno govoriti ne zbog straha od kazni, već zbog pritiska članova zajednice. Kad pojedinac iznosi nepopularne ideje, može se suočiti s prijezirom članova svoje zajednice ili čak postati žrtvom [[zlostavljanje|zlostavljanja]]. Primjerice, u modernoj Europi, takvim oblicima zlostavljanja posebno su izloženi protivnici liberalne demokracije, a u zemljama s velikim brojem vjernika i ateisti ili pripadnici manjinskih vjerskih skupina. Ovaj oblik zabrane slobodnog izražavanja je čak i teže obuzdavati od od zabrana slobode izražavanja od strane vlasti. Postavlja se pitanje je li zaštita slobode govora stvar [[pravo|prava]] ili stvar zaštite od utjecaja [[vlast]]i.

 

== Vanjske poveznice ==