Inačica od 8. listopada 2017. u 13:03 uredi Tulkas Astaldo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 39.689 edits tokom -> tijekom ← Starija izmjena		Inačica od 7. prosinca 2018. u 17:28 uredi ukloni ovu izmjenu El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.446 edits m →‎Članice Novija izmjena →
Redak 18: Albanija je u Paktu prestala sudjelovati godine [[1961]]. zbog [[Sovjetsko-kineski raskol\|sovjetsko-kineskog raskola]], tijekom koga je staljinistički režim [[Enver Hoxha\|Envera Hoxhe]] podržao [[Kina\|Kinu]]. Iz Pakta je formalno izašla godine [[1968]]. Najveća vojna akcija u povijesti Pakta bila je sovjetska invazija na Čehoslovačku godine 1968. u svrhu gušenja tamošnjeg [[Praško proljeće\|reformskog pokreta]]. U toj akciji su, uz sovjetske, sudjelovale i istočnonjemačke, mađarske, poljske i bugarske trupe. Rumunjska, iako članica Pakta, u tome je odbila sudjelovati. Opravdanje za invaziju je poznato kao [[Brežnjevljeva doktrina]], odnosno teorija ograničenog suvereniteta, prema kojoj je SSSR sebi priskrbio pravo intervencije u slučajevima da neka od članica pokuša skrenuti sa "socijalističkog" puta. Varšavski pakt nakon toga formalno nije sudjelovao u nijednom oružanom sukobu, iako su neke od država-članica imale manje kontingente savjetnike među sovjetskim trupama ~~za vrijeme~~tijekom [[~~Sovjetska invazija~~Sovjetsko-afganistanski ~~Afganistana~~rat\|rata u Afganistanu]]. U prosincu [[1988]]. je sovjetski vođa [[Mihail Gorbačov]] objavio kako su države-članice slobodne napustiti Pakt, ako to žele. Priliku za to je dao pad Berlinskog zida godinu dana kasnije. [[24. rujna]] [[1990]]. je vlada tadašnje Istočne Njemačke potpisala sporazum sa [[SSSR]]-om kojim njeno članstvo u Varšavskom paktu prestaje ujedinjenjem Njemačke, koje se dogodilo [[3. listopada]].

Varšavski ugovor: razlika između inačica