Sveti Vjenceslav: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 26:
Vjenceslav je imao u planu što dosljednije uvođenje kršćanstva i kršćanskih običaja u zemlji, a na taj način postati i što neovisniji o utjecaju Njemačkoga Carstva. Dragomira je to pokušavala spriječiti. Svjedoci o načinu Vjenceslavova vladanja jednodušno hvale ne samo njegovu pravednost prema podanicima, već prije svega svetost njegova života. Siromasima je činio dobro, gole je odijevao, gladne hranio, primao putnike po evanđeoskoj riječi. Nije dopuštao da udovicama nanose nepravdu, sve je [[čovjek|ljude]] ljubio, siromahe i bogate; posluživao je one koji služe [[Bog]]u, mnoge je [[crkva|crkve]] ukrašavao.
Čak je kanio vladavinu predati mlađem bratu, poći u [[Rim]] i ondje zamoliti [[Papa|papu]] da može postati redovnik. Zbog toga je posve nerazumljiva zavjera njegovih poganskih velikaša i brata mu Boleslava, koji su ga ubili na vratima crkve. On je bio tako revan kršćanin, da je čak osobno uzgajao [[vinograd]] iz kojeg je pripremao [[vino]] za [[Euharistija|Misu]].
== Štovanje ==
Redak 32:
Zbog svojih visokih moralnih kvaliteta i svoje svetosti taj mladi knez postao najpopularniji svetac [[Češka|Češke]] i kamen temeljac češke državnosti. Zaštitnik je je Češke, Praga, pokrajine [[Moravska|Moravske]] i proizvođača vina i piva.
Svečevo je tijelo kasnije preneseno u [[Katedrala|katedralu]] sv. Vida u Pragu. Zanimljivo je, da je Vjenceslav za svoga života prenio relikvije [[Sveti Vid|sv. Vida]] u tu katedralu. Najljepši praški trg nazvan je po njemu "Václavské náměstí". Tamo se nalazi najglasovitiji svečev spomenik, koji ga prikazuje kako jaše na [[konj]]u okružen [[kip]]ovima čeških svetaca (sv. Prokopije, sv. Adalbert, sv. Ljudmila i sv. Agneza). Spomendan mu je [[28. rujna]]. Bio je svetac iz Mraclina tadašnje Zagrebačke velesile. Mraclinčani su bili poznati po svojoj zabavnoj i spontanoj prirodi. Sv. Veco kako ga još u krajevima srdačno zovu, je bio pionir na gitari njegovim neljudskim vještinama je mnoge Mraclinčane inspirirao virtuoznim tehnikama. Tako je i kreno običaj da sva djeca prije vojne obuke moraju savladati jedan instrument. Kasnije bi sa svojim glazbenim znanjem porazili vojsku Suzufa lll. Svirajuči Serenade, krvoločni umovi bi izbistrili. Sv. Veco je bio uistinu duša od čovjeka. Jagdstolz!
{{GLAVNIRASPORED:Vjenceslav}}
| |||