Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 114:
{{glavni|Povijest Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije}}
Kao službeni dan osnivanja SFRJ se uzimao 29. studeni 1943. godine - datum koji je bio zapisan na državnom grbu Nove Jugoslavije i koji se slavio kao [[Dan Republike, SFRJ|Dan Republike]]. U nejasnim vremenima kada su dijelove [[Državno područje|teritorija]] bivše [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] sebi priključili [[Kraljevina Italija|Italija]], [[Treći Reich|Njemačka]], [[Mađarska]], [[Bugarska]], te [[Albanija|Kraljevina Albanija]] pod talijanskim protektoratom, a na preostalom dijelu teritorija su voljom okupatora osnovane [[Nezavisna Država Hrvatska]], [[Kraljevina Crna Gora (1941.)|Kraljevina Crna Gora]] i [[Nedićeva Srbija|Srbija pod Milanom Nedićem]], snage [[Ustanak|oružanog ustanka]] predvođene [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkom partijom Jugoslavije]] su toga dana, na Drugom zasjedanju [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Anifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije]] održanom u bosanskom gradiću [[Jajce|Jajcu]] - koji je bio dio ovećeg područja pod kontrolom [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] na teritoriju [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] - proglasile osnivanje nove federalne države, koja je trebala obuhvatiti čitavo područje Kraljevine Jugoslavije, koja se raspala dvije i pol godine ranije.
U nastavku rata komunistički vođa [[Josip Broz Tito]] je uz [[Britansko Carstvo|Britansku]] vojnu pomoć uspješno ratovao na području NDH - uz manji angažman svojih snaga na drugim područjima na koje je država u nastanku pretendirala. Kkrajem 1944. godine zahvaljujući dolasku sovjetske [[Crvena armija|Crvene armije]] i uključivanju znatnih snaga bugarske vojske na strani [[Saveznici|antihitlerovske koalicije]] ovladao čitavom Srbijom (u listopadu 1944.; od rujna su Titove snage imale u borbama protiv Nijemaca i srbijanskih [[Milan Nedić|Nedićevih]] snaga potporu bugarske vojske koja je u prethodnim godinama Nijemcima pomagala u okupaciji Srbije, da bi dolazak Crvene Armije 3. listopada 1944. godine u dva tjedna okončao eliminacijom njemačkih snaga iz Srbije, da bi i centar [[Beograd|Beograda]] bio očišćen od zadnjih njemačkih snaga 20. listopada 1944. god.), Makedonijom (odakle su se Bugarske snage povukle u rujnu 1944. godine, da bi potom u listopadu i studenom 1944. pružile presudnu podršku snagama [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]] u istjerivanju njemačkih snaga) i Crnom Gorom (u prosincu 1944.; to područje su Titove snage oslobodile bez potpore stranih vojski), a od Hrvatske su snage NOVJ ovladale do kraja čitavom Dalmacijom izuzev [[Kninska operacija|Knina, koji je zauzet 5. prosinca 1944.]]).<ref>{{Citiranje knjige|title=ZAVRŠNE OPERACIJE ZA OSLOBOĐENJE JUGOSLAVIJE 1944-45|author=Velimir Terzić (urednik)|authorlink=|coauthors=|origdate=1957.|date=|chapter=|chapterurl=http://znaci.net/00001/228.htm|editor=|url=|format=|edition=|language=srpski|pages=|publisher=Vojni istorijski institut|location=|others=|quote=|accessdate=14. prosinca 2018.|isbn=|id=}}</ref>
Titove snage su 8. svibnja 1945. godine zausele Zagreb, a nekoliko dana prije toga su uspjele [[Tršćanska operacija|zauzeti Istru i 2. svibnja čak Trst]], kojega su držale pod kontrolom nekoliko dana dok ga nisu napustile na zahtjev Britanaca. S krajem rata, uspostavile su Titove snage kontrolu nad cjelokupnim granicama bivše Jugoslavije, te nad znatnim hrvatskim i slovenskim područjem koje je nakon I. svjetskog rata bilo pod vlašću Kraljevine Italije.
Uspostavljanje kontrole komunista nad dijelovima područja Nove Jugoslavije bilo je praćeno [[Revolucionarni teror|revolucionarnim terorom]], u kojemu se provodilo masovna ubijanja "neprijatelja narodne vlasti" u praktično svakom većem mjestu<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.znaci.net/00003/677.pdf|title=PARTIZANSKA I KOMUNISTIČKA REPRESIJA I ZLOČINI U HRVATSKOJ 1944-1946.; DOKUMENTI|author=Mate Rupić (urednik)|date=2005|work=|language=|publisher=Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod|accessdate=14. prosinca 2018.}}</ref>, a pogromi političkih neistomišljenika [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|nastavljeni su i mjesecima nakon dovršetka II. svjetskog rata]].
==Politika==
| |||