[[Slika:Western Armenia.png|thumb|300px|Područje Zapadne Armenije]]
'''Zapadna Armenija''' ([[armenski]]: Արեւմտեան Հայաստան) je ime kojim se obično naziva dio Armenije koji je bio integriran u [[Osmansko Carstvo]]. Poznata je i pod nazivima '''Turska Armenija''' ili '''Osmanska Armenija'''. Ovo područje se sastojalo od otprilike šest [[vilajet]]a na istoku carstva: [[Van (pokrajina)|Van]], [[Bitlis]], [[Diyarbakır]], [[Elazığ|Harput]] i [[Sivas]]. Danas se ovaj naziv odnosi na geografsko područje na istoku [[Turska|Turske]] gdje se nalazi [[Armenska visoravan]].
Područje Zapadne Armenije pripalo je [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] nakon tursko-perzijskog rata 1602.-1639. Naziv „Zapadna Armenija“ počeo se primjenjivati od [[Rusko-turski rat 1828.-1829.|Rusko-turskog rata 1828.-1829.]] za područja s armenskim stanovništvom koja su ostala pod turskom vlašću nakon ustupanja [[Istočna Armenija|istočne Armenije]] [[Carska Rusija|Carskoj Rusiji]].
Iako su [[1920]]. područja zapadne Armenije [[Mirovni ugovor u Sèvresu|sporazumom u Sèvresu]] ustupljena Armeniji, taj sporazum nikad nije proveden, te je nakon [[tursko-armenski rat|tursko-armenskog rata]] i [[Karski dogovor|Karskog dogovora]] zapadna Armenija integrirana u Tursku, dok je istočna postala dio [[SSSR]]-a.
Danas se sudbina Zapadne Armenije često naziva i „Armenskim pitanjem“. U svijetu djeluje nekoliko organizacija zapadnih Armenaca koje su preživjele [[armenski genocid]] i koje traže pravo na samoodređenje.
[[Zapadnoarmenski dijalekt]] [[armenski|armenskog jezika]] danas se većinom govori među zapadnoarmenskom zajednicom u [[Istanbul]]u, [[Libanon]]u, [[Egipat|Egiptu]] i drugdje među armenskom dijasporom.
