Semiti: razlika između inačica

'''Semiti''' je skupno ime narodâ koji bi trebali biti potomci biblijskog Šema, brata Hamova i Jafetova, a time i prvi srodnici Hamitskih naroda ili [[Hamiti|Hamita]].

Veliki planinski lanac što počinje na Siro-cilicijskoj granici i tada zaokreće prema jugozapadu do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]], dijeli na sjeveru i istoku teritorij Semita od drugih naroda zapadne [[Azija|Azije]]. Tu je uključena sirijsko-arapska ravnica sa zemljama što se prostiru prema istoku i zapadu, i [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]] na jugu . Nizine na istoku koje pripadaju prostranim dolinama [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a, dom su starih civilizacija [[Mezopotamija|Mezopotamije]], odnosno istočnih Semita. Na zapadu se prostiru zemlje Aramejaca, a na obalnim područjima [[Libanon]]a i [[Palestina|Palestine]] zemlje [[Kanaanci|Kanaanaca]]. Prema istoku do [[Arabija|Arabije]] i [[Sinajski poluotok|Sinajskog poluotoka]] prostiru se zemlje južnih Semita, predaka današnjih Arapa.

LingvistiJezikoslovaci danas Semite dijele na tri skupine: istočna s [[akadski jezik|akadskim jezikom]] u današnjem [[Irak]]u koji je 2000 pr. Kr. imao dva dijalekta, babilonski i asirski; sjeverozapadna ili zapadna s jezicima starih Amorićana, Ugarita, Kanaanaca i Aramejaca. [[Amorićani]] su poznati od prve polovice 2. tisućljeća pr. Kr., kad su još bili nomadi. Jugozapadna ili južna skupina obuhvaća jezike Arapa i Amhara; ovi posljednji su iz [[Etiopija|Etiopije]].