Periodni sustav elemenata: razlika između inačica

 

Svojstva elemenata neke periode mijenjaju se postupno od elementa do elementa, te tako postoje velike razlike u svojstvima između prvog i posljednjeg elementa iste periode. Nagle promjene svojstava nastaju između posljednjeg elementa neke periode ([[Plemeniti plinovi|plemeniti plin]]) i prvog elementa iduće periode ([[Alkalijski metali|alkalijski metal]]). Prva je pojava uvjetovana popunjavanjem već postojećih elektronskih ljusaka, a druga stvaranjem nove ljuske. Tako na primjer, prva [[energija ionizacije]] ([[energija]] potrebna da se izbaci prvi elektron iz atoma u plinovitu stanju) u 2. periodi postupno raste od 520,2 [[džul|kJ]]/[[Mol (mjerna jedinica)|mol]] za [[litij]] do 2 080,6 kJ/mol za [[neon]], pa zatim naglo pada pri prijelazu u 3. periodu na 495,6 kJ/mol za [[natrij]]. Naime, s porastom atomskoga broja kroz periodu raste [[električni naboj]] [[atomska jezgra|atomske jezgre]], a time i [[Coulombov zakon|privlačne sile između jezgre i elektrona]], pa se elektroni sve teže odvajaju od atoma i energija ionizacije raste. Međutim, s porastom atomskoga broja u skupini raste broj ljusaka, valentni elektroni sve su udaljeniji od jezgre, pa se smanjuju privlačne sile između elektrona i jezgre, a [[Valencija (kemija)|valentni]] elektroni sve se lakše odvajaju od atoma i smanjuje se energija ionizacije. Dakle, iz položaja elementa u periodnome sustavu može se zaključivati o njegovim fizikalnim i kemijskim svojstvima.

 

== Izvori ==