Bizant: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
m uklonjena promjena suradnika 141.136.172.244 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Alen drummer
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 69:
== Kasno Rimsko Carstvo ==
 
Osnovni problem Bizanta je da se niti danas svi povjesničari ne mogu složiti kada je ovo Carstvo nastalo i nestalo. Godine njegovog nastanka se pomiču ovisno o izvoru između [[283]]. godine kada umire car [[Kar]] i kada se Carstvo prvi put dijeli (što će potvrditi [[Dioklecijan]]) i [[640]]. godine kada [[Mediteran]] prestaje biti Rimskim jezerom. Iako je [[323]]. godine samo 10 – 15 posto stanovnika Carstva bilo kršćanske religije, to će se tijekom sljedećih 100 godina promijeniti u potpuno obratnu situaciju. Tijekom 5. stoljeća, dok zapadne prefekture ([[Zapadno Rimsko Carstvo]]) propadaju pod navalom barbara, Istok se osjetio pozvanim sudjelovati u pokušaju spasa. Sve od [[410]]. godine ti će pokušaji bez uspješnih rezultata Bizant praktički dovesti do bankrota, nakon čega on – financijski iscrpljen – prepušta ostatak Carstva svojoj sudbini. Koristeći gotovo potpuni mir koji traje 40 godina tijekom vladavine [[Anastazije I., bizantski car|Anastazija]] i [[Justin I.|Justin]]a, Carstvo je bilo financijski spremno za povratak izgubljenih provincija. Tijekom vladavine [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] doći će do oslobađanja [[Rimska Afrika|Afrike]], [[Italija|Italije]], [[Dalmacija|Dalmacije]], južne obale [[Hispanija|Hispanije]] i svih sredozemnih otoka. Je li njegov san o obnovi cjelokupnog Carstva bio moguć ili ne, nikada nećemo doznati jer je njegovo Carstvo (ali i [[Sasanidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]]) bilo potreseno velikom epidemijom takozvane [[Justinijanova kuga|Justinijanove kuge]] od koje će u Europi (bez Rusije) između 540. i 614. godine umrijeti 50 posto stanovnika (22 od 44 milijuna).<ref>[http://books.google.com/books?id=NiVWqSTea8oC&pg=PA1&dq=Byzantine+Empire+millions&as_brr=3&hl=hr#v=onepage&q=&f=false Smrt milijuna Bizantinaca (''google.com/books'')]</ref> Ostatak ovog razdoblja Bizant je u defanzivi pod napadima [[Avari|Avara]] i [[Slaveni|Slavena]] na [[Balkan]]u te [[Langobardi|Langobarda]] u Italiji, Perzije na Bliskom Istoku i [[Vizigoti|Vizigota]] koji početkom 7. stoljeća uspjevaju osvojiti [[Hispanija|Hispaniju]]. Veliki – četvrt stoljeća dugi – rat s [[Sasanidsko Carstvo|Perzijskim Carstvom]] napokon će završiti [[627]]. godine pobjedom cara [[Heraklije|Heraklija]]. Ta pobjeda na kraju postaje pirova kada [[Arapi]] – ujedinjeni isislamskom religijom, čiji nastanak je Carstvo potpomoglo (točnije [[Muhamed]]a) – pobjeđuju bizanstku vojsku, osvajaju [[Bliski Istok]], a ubrzo potom – [[640]]. godine – i [[Egipat]]. Gubitkom žitnih polja ove provincije kao i [[Sirija|Sirije]], koja se specijalizirala za proizvodnju ulja, dolazimo do granice koja zbog općih životnih promjena stanovništva označava kraj [[Antika|antike]].
 
== Borba za život ==