Inačica od 28. siječnja 2017. u 19:37 uredi 46.36.188.215 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 14. siječnja 2019. u 16:09 uredi ukloni ovu izmjenu Damirux (razgovor \| doprinosi) 6.416 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 4: U jednom bizantskom izvoru spomenut je knez jedne Sklavinije, koji je [[836.]]-[[837\|37.]] digao veliki ustanak u oblasti [[Solun]]a. Drugi izvor navodi kako je car [[Konstantin V. Kopronim]] [[758.]]-[[759\|59.]] "porobio Sklavinije po [[Makedonija (regija)\|Makedoniji]], a ostale prisili da priznaju njegovu vrhovnu vlast." Slaveni pod [[Bugari\|bugarskom]] vlašću nisu imali Sklavinije. Spis "[[O upravljanju carstvom]]" ([[latinski\|lat.]] ''De administrando imperio''), koji se pripisuje caru [[Konstantin VII. Porfirogenet\|Konstantinu VII. ~~Porfirogenitu~~Porfirogenetu]], navodi Sklavinije [[Bosna\|Bosnu]], [[Srbija\|Srbiju]], [[Hrvatska\|Hrvatsku]], [[Travunija\|Travuniju]], [[Zahumlje]], [[Paganija\|Paganiju]] i [[Duklja\|Duklju]], kao i druge pod vlašću [[Rusi\|Rusa]]. Po tom izvoru, Sklavinije su podijeljene na [[županija\|županije]] kojima vladaju [[župan]]i. Jedan [[Armenci\|armenski]] izvor iz [[7. stoljeće\|7. stoljeća]] spominje kako na području europskog Bizanta živi 25 naroda pod imenom "[[Slaveni]]". Od 7. do 9. stoljeća Sklavinije se postepeno utapaju u upravne strukture [[Franci\|Franačkog]] i Bizantskog carstva. U pisanim izvorima posljednji put se spominju sredinom 9. stoljeća.

Sklavinija: razlika između inačica