Mario Grčević: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
lektura, replaced: lingvist → jezikoslovac
Redak 20:
 
Član suradnik - Razreda za filološke znanosti HAZU je od [[20. svibnja]] [[2010.]] godine.<ref name="HAZU">[http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/m_grcevic/m_grcevic_biografija/ HAZU: Mario Grčević - Biografija] (postavljeno: 27. svibnja - ponovno postavljeno: 29. srpnja 2010., urednica D. Torbica), pristupljeno 30. siječnja 2011.</ref>
<!--Član je Savjeta [[Hrvatski rast|Hrvatskoga rasta]].<ref>[http://www.h-rast.hr/Savjet/MARIO-GRCEVIC.html HRAST: Mario Grčević], pristupljeno 20. srpnja 2012.</ref>--><!--Nema ga više na njihovim stranicama. Možda više nije član Savjeta?-->
 
== Znanstvena djelatnost ==
U svojim znanstvenim knjigama i člancima Mario Grčević istraživački obrađuje europsku, osobito njemačku, slovačku i češku, slavistiku [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i skuplja niz presudnih činjenica o pogledima na [[hrvatski jezik]] u njoj koji su u bitnoj mjeri utjecali na kasniji položaj hrvatskoga jezika u međunarodnoj te u jugoslavenskoj i hrvatskoj slavistici – sve do danas. U tim je radovima pokazao povijest nazora na hrvatski u Dobrovskoga, Kollara, Grimma i dr. vodećih slavista i jezikoslovaca 19. stoljeća s jedne strane, a s druge je istražio utjecaj što ga je [[Jernej Kopitar]] sa svojim štićenikom [[Vuk Karadžić|Vukom Karadžićem]] izvršio na predodžbe o hrvatskome, [[Srpski jezik|srpskome]] (i [[Slovenski jezik|slovenskome]]) jeziku u slavistici 19. stoljeća.<ref name="HAZU"/> Također, predmet je Grčevićeva interesa i rad na proučavanju jezika hrvatskih latiničnih spomenika [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeća]], napose jezika hrvatskih protestanata, jezika dubrovačke pismenosti i književnosti ([[Marin Držić]], [[Bartol Kašić]]...), te bosanskih franjevaca poput [[Ivan Bandulavić|Ivana Bandulavića]] i [[Ivan Ančić Dumljanin|Ivana Ančića]] (koji pisaše [[Hrvatska ćirilica|hrvatskom ćirilicom ili bosančicom]]). Vrijednim istraživačkim radom na izvorima i oštroumnim povezivanjem činjenica Grčević je bitno pridonio razumijevanju povijesti [[Hrvatski standardni jezik|hrvatskoga standardnoga jezika]] te razumijevanju geneze nesporazuma oko njega koji nas još i danas opterećuju. Bez takva razumijevanja razvoja u slavistici 19. stoljeća bili bismo osjetno manje sposobni razotkrivati i pobijati predrasude o hrvatskome u slavistici [[20. stoljeće|20.]] i [[21. stoljeće|21. stoljeća]].<ref name="HAZU"/>
 
U tome je smislu Grčevićev rad bitan prinos proučavanju povijesti hrvatskoga književnoga ili standardnoga jezika koji se nadovezuje na radove niza naših vodećih [[Kroatistika|kroatista]], dodajući sadržajima tih radova još i presudan, dobro dokumentiran, međunarodni znanstvenopovijesni i politički kontekst.<ref name="HAZU"/>
 
Smatra se jednim od najboljih suvremenih hrvatskih lingvistajezikoslovaca mlađega naraštaja.<ref>[[Malkica Dugeč]], [http://www.swr.de/-/id=6162226/property=download/nid=233326/tprwyf/index.pdf Misli uz 43. godišnjicu objave Deklaracije o nazivu položaju hrvatskog književnog jezika], str. 14., Südwestrundfunk, 15. ožujka 2010., pristupljeno 30. prosinca 2015.</ref><ref>[[Hrvoje Hitrec]], [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/hhitrec/3859-hrvatski-jezik-i-europska-unija.html Hrvatski jezik i Europska unija], [[Hrvatsko kulturno vijeće|HKV]], 15. siječnja 2009., pristupljeno 30. prosinca 2015.</ref>
 
== Djela ==