Egiptologija: razlika između inačica

Znanstvenici koji se bave ovom disciplinom nazivaju se egiptolozi, iako se egiptologijom bave i stručnjaci iz drugih, srodnih znanstvenih područja.

 

==Predmet proučavanja==

 

==Povijest==

===Rani susreti s drevnim Egiptom===

 

Vrijedne zapise o kulturi i povijesti ostavio je [[Diodor Sicilski]] koji je posjetio Egipat u 1. stoljeću pr. Kr.

Egipat je posjetio [[Grčka|Grk]] [[Strabon]] te ga opisao u djelu ''Geografija'', a vjerojatno i [[Plutarh]], koji je zaslužan za zapise o mitologiji drevnog Egipta ([[1. stoljeće ]]).

 

 

Najznačajnija trgovina između Egipta i Europe razvila se na području tadašnje [[medicina|medicine]], obzirom da su Europljani vjerovali u ''čudotovoran prah [[mumija|mumije]]''. U svrhu ove unosne trgovine, trgovci i krijumčari su dopremali egipatske mumije [[čovjek|ljudi]] i [[životinje|životinja]] u Europu od 16. stoljeća pa sve do pred kraj [[19. stoljeće|19. stoljeća]].

 

===Otkrivanje Egipta tijekom 17. i 18. stoljeća===

[[Velika Britanija|Britanski]] [[matematika|matematičar]] [[John Graves]] izradio je prva mjerenja i nacrte piramida u Gizi, koja je objavio u studiji ''Pyramidographia'', [[1646.]] godine.

 

 

Značajno znanstveno istraživanje započelo je u razdoblju [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovog]] zauzimanja Egipta ( [[1798.]]).

 

 

===Razvoj egiptologije u 19. i 20. stoljeću===

Upravo je objašnjenje sustava hijeroglifa, objavljeno u radu Champolliona 1822. godine, bio prijelomni trenutak koji označava početak moderne egiptologije.

 

 

 

Jedno od prvih važnih djela egipatske egiptologije je ''Rifa's al-Tahtawi'' iz oko [[1830.]] godine. No egiptologija unutar Egipta je sporo napredovala u usporedbi sa zapadnjačkom, najviše iz vjerskih razloga (prijezira prema predislamskim antikvitetima od strane dijela [[Islam|Muslimana]]), kao i zbog zapadnjačkog [[imperijalizam|imperijalizma]] - sve do [[kolonizacija|dekolonizacije]] [[1920.]] -ih godina.

 

 

[[François Auguste Mariette]] je sredinom 19. stoljeća osnovao najznačajniju muzejsku instituciju Egipta, današnji [[Egipatski muzej]] u [[Kairo|Kairu]]. Mariette je uz pomoć egipatskih vlasti osnovao ured za zaštitu egipatskih spomenika, čime se pokušalo zaustaviti krijumčarenje [[Artefakt|artefakata]] iz Egipta. [[William Matthew Flinders Petrie]] značajno je pridonio egiptologiji, kroz uvođenje konzervacije terena, snimanje i iskopavanje.

Povijest devetnaestoga i [[20. stoljeće|dvadesetoga stoljeća]] bilježi brojne vrijedne istraživače koji su pridonijeli egiptologiji, a čiji rad nastavljaju generacije modernih znanstvenika.

 

 

===Pitanja i nepoznanice===

Arheološka dokumentacija je često nepotpuna, mnogobrojni posmrtni ostaci i artefakti su izgubljeni ili uništeni. Novija arheološka otkrića dovode u pitanje prijašnje zaključke o drevnom Egiptu.

Štoviše, postoje i unutrašnji problemi ukupne povezanosti mnogobrojnih dinastija, kao što postoje i problemi usklađivanja egipatske civilizacije s drugim [[stari vijek|tadašnjim civilizacijama]].

 

Kao neovisna [[država]] opstao je do oko [[300.]] godine pr. Kr. No arheološki podaci ukazuju na mogućnost ranijeg postojanja razvijenog egipatskog društva.

 

==Egiptologija u Hrvatskoj==

===Povijest hrvatske egiptologije===

 

Tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u Hrvatskoj su objavljivani radovi iz područja egiptologije i ostvarena je suradnja s egipatskim institucijama. No ipak je prevladavalo zanimanje za spomenike [[antika|grčko-rimskog]] razdoblja, a na stagnaciju je velikim dijelom utjecao i nedostatak prevedenih radova iz ovoga područja.

U novije doba interes i znanje povećavaju se, no suvremeni hrvatski egiptolozi susreću se s brojnim poteškoćama. Institucije koje tijekom čitavog razdoblja aktivno rade na području egiptologije su [[Arheološki muzej u Zagrebu]] i Katedra za staru povijest Odsjeka za povijest [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskog fakulteta u Zagrebu]] te Odjel za povijest [[Hrvatski studiji|Hrvatskih studija]] u Zagrebu.<ref>[http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/file.php?folder=8syllab&file=tomorad_egipat Uvod u egiptološke studije], [[Filozofski fakultet u Zagrebu]], www.ffzg.unizg.hr, pristupljeno 17. veljače 2016.</ref>

 

 

 

U [[Zagreb]]u je od [[18. lipnja]] do [[21. lipnja]] [[2012]]. održana i međunarodna znanstvena konferencija ''Istraživanje povijesti i kulture starog Istoka i Egipta na prostoru jugoistočne Europe'' na kojoj je tridesetak znanstvenika iz više zemalja prikazalo rezultate multidisciplinarnih istraživanja [[stari Istok|starog Istoka]] i [[stari Egipat|Egipta]].<ref>[https://www.hrstud.unizg.hr/povijest/znanstveni_skupovi ''Istraživanje povijesti i kulture starog Istoka i Egipta na prostoru jugoistočne Europe''], knjiga sažetaka, [[Hrvatski studiji]], www.hrstud.unizg.hr, pristupljeno 17. veljače 2016.</ref> U sklopu Arheološkoga muzeja u Zagrebu održan je prvi tečaj [[srednjoegipatski jezik|srednjoegipatskoga]] pisma i jezika u Hrvatskoj, pod vodstvom Igora Uranića i Kristine Šekrst. U sklopu muzeja održane su egiptološke izložbe kustosa Uranića: ''Bogovi, duhovi i demoni starog Egipta'' ([[1999.]]), te ''Mumije: znanost i mit'' ([[2012.]]), a [[2014.]] godine pokrenuta je i Zagrebačka egiptološka škola. Od [[2013.]] na Filozofskome fakultetu u Zagrebu predaje se Srednjoegipatski jezik i pismo (Kristina Šekrst i Igor Uranić), a godine 2014. Kristina Šekrst i Igor Uranić objavili su prvu gramatiku staroegipatskoga jezika na ovim prostorima s međunarodnom recenzijom<ref>[http://www.skolskaknjiga.hr/hrv/page.asp?cID=novosti&n=420&eID=0 "Staroegipatski jezik (Školska knjiga)"]</ref> ''Staroegipatski jezik: gramatika, pismo i lingvistički uvod''.

* [http://www.archaeology.org/ ''Arcaeology''], časopis Američkog arheološkog instituta {{eng oznaka}}

* Mladen Tomorad, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=178221 ''Web stranice i baze za istraživanje i nastavu kultura i civilizacija starog vijeka''], [[Hrčak (portal)|Hrčak]]

 

[[Kategorija:Egiptologija| ]]