Aminokiselina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m uklonjena promjena suradnika 80.80.41.11 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Tulkas Astaldo
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 1:
[[Datoteka:Aminoacid general structure.png|desno|okvir|Opća struktura aminokiselina.]]
 
U [[kemija|kemijskom]] smislu, '''aminokiseline''' su [[molekule]] koje sadrže amino skupinu (-NH<sub>2</sub>) i karboksilnu skupinu (-COOH). Njihova glavna [[biologija|biološka]] uloga je izgradnja [[bjelančevine|bjelančevina]], iako postoje i aminokiseline koje ne ulaze u sastav bjelančevina, a nazivaju se neproteinske aminokiseline (npr. ß-alanin, ornitin i [[citrulin]]).
 
Aminokiseline su prirodni spojevi koji u prirodi rijetko dolaze u slobodnom stanju. Uglavnom su međusobno povezane u makromolekule peptida i proteina. U proteinima se nalazi samo dvadeset vrsta aminokiselina. Sve su one, osim prolina, α-aminokiseline jer su amino i karboksilne skupine vezane za isti, α-atom [[ugljik]]a. Osim amino i karboksilne skupine, strukturu aminokiselina određuje i bočni lanac koji se naziva i ostatak i obilježava se s R. <br>
 
==Podjela aminokiselina==
Redak 67:
==Nastajanje dipeptida==
 
Dvije aminokiseline mogu se međusobno vezati tako da reakcijom između karboksilne skupine jedne i amino skupine druge aminokiseline nastane [[amid]]. Tako nastali amidi zovu se [[peptidi]], a veza između njih je [[peptidna veza|amidna (peptidna) veza]]. Prema broju aminokiselina u peptidu, oni mogu biti: dipeptidi (dvije aminokiseline), polipeptidi (veći broj aminokiselina, oko 50) i [[proteini]]. Polipeptidi i proteini su prirodni [[polimeri]] (poliamidi).
 
Ovisno o tom koja od aminokiselina reagira s amino skupinom ili karboksilnom skupinom, dvije se aminokiseline mogu međusobno vezati na dva načina. Zato iz dvije aminokiseline mogu nastati dva različita dipeptida u kojima aminokiselina na početku lanca ima slobodnu aminoskupinu, a ona na kraju lanca karboksilnu skupinu.