Ajsori: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
en.wiki |
en.wiki |
||
Redak 23:
* UNPO Assyria [http://www.unpo.org/article/7859]
* Steven L. Danver, Native Peoples of the World: An Encyclopedia of Groups, Cultures and Contemporary Issues, str. 517 [https://books.google.com/books?id=vf4TBwAAQBAJ&pg=PA517&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false]</ref> Govornici su suvremenog [[aramejski jezik|aramejskog]] jezika kao i primarnih jezika zemalja boravka,<ref>Carl Skutsch, Encyclopedia of the World's Minorities, str. 149</ref> Asirci su [[sirjačko kršćanstvo|sirjački kršćani]] koji tvrde za se da [[asirski kontinuitet|potječu od Asirije]], jedne od najstarijih civilizacija na svijetu, koja datira do 2500. pr. Kr. u drevnoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]].<ref>{{cite book|author=A. Leo Oppenheim|title=Ancient Mesopotamia |url=https://oi.uchicago.edu/sites/oi.uchicago.edu/files/uploads/shared/docs/ancient_mesopotamia.pdf|year=1964|publisher=The University of Chicago Press}}</ref>
== Ime ==
Dvojba oko imena nije samo na [[egzonim]]e "Asirac" ili "Aramejac", nego se to prenosi i na neoaramejski. Za samooznačavanje "aramejska" frakcija iz Turske i Sirije služi se riječju ''Sūryāyē'' (<big>[[:arc:ܣܘܪܝܝܐ|ܣܘܪܝܝܐ]]</big>) i ''Ārāmayē'' (<big>[[:arc:ܐܪܡܝܐ|ܐܪܡܝܐ]]</big>), dok "asirska" frakcija iz Iraka, Irana, sjeveroistočne sirije i jugoistočne Turske ustraje na ''Āṯūrāyē'' (<big>[[:arc:ܐܬܘܪܝܐ|ܐܬܘܪܝܐ]]</big>) ali također prihvaća ime ''Sūryāyē'' (<big>[[:arc:ܣܘܪܝܝܐ|ܣܘܪܝܝܐ]]</big>).
== Ajsorski genocid ==
{{glavni|Asirski genocid}}
Nad Ajsorima je 1915. - 1916. godine proveden tzv. [[Asirski genocid]] (zvan ''Sayfo'' i ''Seyfo'', sirjački <big> ܩܛܠܥܡܐ ܣܘܪܝܝܐ </big> ili <big> ܣܝܦܐ </big>), kojega su provodili [[mladoturci]] paralelno s [[Armenski genocid|Armenskim genocidom]]; dapače su Ajsori i Armenci živjeli na istom geografskom prostoru. Tako je u turskoj pokrajini Diyarbakir smanjen broj Asiraca sa 100 tisuća prije I. svjetskog rata na 28 tisuća 1918. godine (istovremeno je broj Armenaca u toj pokrajini smanjen sa 72 tisuće na 3 tisuće).<ref>Gaunt, David. ''Massacres, Resistance, Protectors: Muslim-Christian Relations in Eastern Anatolia during World War I''. Piscataway, N.J.: Gorgias Press, 2006, str. 433.</ref> Među kasnijim progonima u 20. stoljeću, poznat je [[simelski masakr]] (ܦܪܡܬܐ ܕܣܡܠܐ;''Premta d-Simele'') u kolovozu [[1933.]], u gradiću u sjevernom Iraku, u kojem je poklano preko 3000 Ajsora <ref>[http://www.iraqdemocracyproject.org/pdf/CulturalGenocideofAssyriansinIraq.pdf Iraqi Assyrians a Case Study for Government Intervention]</ref>, a onda su slično prošla i 63 ajsorska sela u provincijama [[Dohuk]]u i [[Mosul]]u, u kojima danas poglavito žive Kurdi. Masakre nad Ajsorima bilježi se i ranije, tako 1900. godine od strane [[Osmanlije|Osmanlijskih Turaka]] i [[Kurdi|Kurda]].
== Vjera ==
| |||