Vrtoče (Bosanski Petrovac, BiH): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1:
{{Naselje u BiH
|ime = Vrtoče
|slika = Vrtoče 2.jpg
|slika_širina = 250px
|slika_opis =
|entitet =
|regija = [[Zapadna Bosna]]
|županija = [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanska]]
Redak 22:
== Zemljopis ==
U ataru sela Vrtoče, u predjelu zvanom Redžin kraj na nadmorskoj visini 730 m. nalazi se Gaćina jama. Niže od ovog otvora za 20 m. nalazi se još jedan otvor od svega 40 cm, Mala jama. Kamen ubačen u nju daje dug eho - do 30 sec. Moguća je veza između ove dvije jame. Proširenja u Maloj i Velikoj sali su nastala procesom salamanja i oburvavanja tavanice. Zbog svega toga jama je ponorsko-salomna. Dimnjak ukazuje na vezu sa Malom jamom. Ispitivanja Gaćine jame su utvrdila da je ona nekad bila jedan od ponora petrovačke pra-rijeke prilikom njenog sukcesivnog pomjeranja i skraćivanja od ušća prema izvorištu. To se naročito zaključuje po postojanju još dvije jame u pravcu sjeverozapada, prema
U Rudom polju na granici prema Gromačama, lijevo od puta za Krnjeušu nalazi se Avdijina pećina. Ulazni otvor je u samoj ravni polja, na nadmorskoj visini 573 m. Pećina je sasvim mala sa jednim prostim kanalom od [[Mezozoik|krednih]] krečnjaka. Nastala je radom ponirućih voda.<ref>PETROVAČKO POLJE –Dr. Rade Davidović, Novi Sad, 1981</ref>
Redak 33:
== Povijest ==
U Vrtoču na nadmorskoj visini od 1091 m, na najvišoj ošumljenoj, ali vrlo kamenitoj glavici brda Čučeva, uzdiže se [[Gradina|gradina]].
I ta nasuta gradina sastoji se od manjeg unutarnjeg grada i od većeg predgrađa, koji su sa zapada i sjevera i djelimično sa sjeverozapada opasana 2-3 metra visokim kamenitim nasipom, a sa južne i zapadne strane dovoljno zaštićena okomitim stijenama. Ukupna dužina te utvrde od jugoistoka prema sjeveroistoku iznosi 360m, a najviša joj je širina na južnom kraju 170m.
Pored crkve koja je inače sagrađena na temeljima [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] crkve, na ravnoj uzvisini od 711m nadmorske visine nalazi se oveća nasuta gradina, koja je uokolo opasana nasipom, podignutim od kamena i zemlje, a sastoji se od unutarnjeg grada, i predgrađa.
Oko same crkve su nađene [[Stećci|starobosanske nadgrobne ploče]], zaobljene sa jedne strane i ukrašene polumjesecom dok na suprotnoj strani imaju pravokutan oblika, i na njima su ljiljan i križ.
Svi ovi arheološki nalazi govore o kontinuitetu života na području Vrtoča od [[Željezno doba|željeznog doba]] (vrijeme [[Iliri|Ilira]]), preko Rimljana pa do srednjeg vijeka i na kraju novog doba.
Broj Hrvata cijelog petrovačkog, drvarskog i grahovskog kraja drastično se smanjio nakon drugoga svjetskog rata. Uz većinske Srbe, bilo je do Drugog svjetskog rata oko dvije tisuće Hrvata katolika u u [[Krnjeuša|Krnjeuši]], Vrtočama, [[Kolunić]]u, [[Oštrelj]]u i u samom gradu Bosanskom Petrovcu, a nakon masovnih ubojstava i masovnih protjerivanja Hrvata u srpskom ustanku na ovom graničnom području Hrvatske i Bosne i Hercegovine ([[Pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941.|Drvar]] i okolica, iz [[Pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941.|Bosanskog Grahova]] i okolice - naselja Luka, Korita, Ugarci, Obljaj i druga, iz Brotnja, Boričevca, Vrtoče, Lastve, Zelinovca, [[Pogrom u Krnjeuši 9. i 10. kolovoza 1941.|Krnjeuše]]) te činjenice da se ovamo Hrvati nisu smjeli vratiti niti nakon 1945. (nekim naseljima čak su i groblja uništena, a vlasništvo nad zemljom koja im je oteta Hrvati ni do danas nisu uspjeli povratiti), broj je drastično opao. <ref name="zajednički">[https://www.klix.ba/vijesti/bih/muslimani-i-katolici-uz-podrsku-pravoslavaca-zajedno-cistili-groblje-u-bosanskom-petrovcu/150517008 Klix.ba] ''Muslimani i katolici uz podršku pravoslavaca zajedno čistili groblje u Bosanskom Petrovcu'', 17. svibnja 2015. (pristupljeno 1. veljače 2017.)</ref> Te činjenice pokazuju da je taj ustanak imao protuhrvatski karakter i da cilj ustanka nije bio neutraliziranje oružanih snaga NDH, države pod kojom su Srbi doživjeli teror, nego istrebljenje Hrvata na tom području, a čemu su korijeni u velikosrpskoj politici čiji su ciljevi zacrtani prije uspostave NDH.▼
▲Broj Hrvata cijelog petrovačkog, drvarskog i grahovskog kraja drastično se smanjio nakon drugoga svjetskog rata. Uz većinske Srbe, bilo je do Drugog svjetskog rata oko dvije tisuće Hrvata katolika u u [[Krnjeuša|Krnjeuši]], Vrtočama, [[Kolunić]]u, [[Oštrelj]]u i u samom gradu Bosanskom Petrovcu, a nakon masovnih ubojstava i masovnih protjerivanja Hrvata u srpskom ustanku na ovom graničnom području Hrvatske i Bosne i Hercegovine ([[Pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941.|Drvar]] i okolica, iz [[Pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941.|Bosanskog Grahova]] i okolice - naselja Luka, Korita, Ugarci, Obljaj i druga, iz Brotnja, Boričevca, Vrtoče, Lastve, Zelinovca, [[Pogrom u Krnjeuši 9. i 10. kolovoza 1941.|Krnjeuše]]) te činjenice da se ovamo Hrvati nisu smjeli vratiti niti nakon 1945. (nekim naseljima čak su i groblja uništena, a vlasništvo nad zemljom koja im je oteta Hrvati ni do danas nisu uspjeli povratiti), broj je drastično opao. <ref name="zajednički">[https://www.klix.ba/vijesti/bih/muslimani-i-katolici-uz-podrsku-pravoslavaca-zajedno-cistili-groblje-u-bosanskom-petrovcu/150517008 Klix.ba] ''Muslimani i katolici uz podršku pravoslavaca zajedno čistili groblje u Bosanskom Petrovcu'', 17. svibnja 2015. (pristupljeno 1. veljače 2017.)</ref> Te činjenice pokazuju da je taj ustanak imao protuhrvatski karakter i da cilj ustanka nije bio neutraliziranje oružanih snaga NDH, države pod kojom su Srbi teror, nego istrebljenje Hrvata na tom području, a čemu su korijeni u velikosrpskoj politici čiji su ciljevi zacrtani prije uspostave NDH.
Spomenuti ustanak rezultirao je terorom nad hrvatskim narodom, što je jugoslavenska historiografija prešućivala.<ref name="dnevno">[http://www.dnevno.hr/kolumnisti/protuhrvatski-ustanak-u-srpnju-1941-91851/ Dnevno.hr] Ante Nazor: ''Protuhrvatski ustanak u srpnju 1941.'', 26. srpnja 2013. (pristupljeno 13. srpnja 2017.)</ref><ref>„Hrvati Dinare: život, opstojnost, stradanje, nauk i pouka“, Zbornik radova okruglog stola održanog u Bosanskom Grahovu, 20. srpnja 1999., ur. Slavko Golijat, Split 2000.; Zdravko Dizdar – Mihael Sobolevski, „Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: 1941.-1945.“, Zagreb 1999.; Zdravko Dizdar, „Četnički zločini u Bosni i Hercegovini 1941.-1945.“, Zagreb 2002.</ref>
Line 56 ⟶ 57:
==Vanjske poveznice==
*[http://vrtoce.com/ Vrtoče.com] {{boš}}
{{Commonscat|Vrtoče (Bosanski Petrovac)}}
{{mrva-naselje BiH}}
Line 62 ⟶ 64:
[[Kategorija:Naselja u Unsko-sanskoj županiji]]
[[Kategorija:Bosanski Petrovac]]
| |||