Nevesinje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 267:
Od 1950-ih povremenim dolaskom svećenika iz Mostara bila je obavljana pastorizacija nevesinjske župe, zbog nacionalizirana župnog stana. Zalaganjem otaca franjevaca iz mostarskog samostana obnavljana od 1958. do 1973. godine, a svećenicima je u Župnoj kući bilo na raspolaganju tek dvije-tri prostorije, no svećenik uglavnom nije noćio u župnoj kući, osim u slučaju velika snijega, nego je dolazio iz Mostara.<ref name="Šarac-Nevesinjski župnici9"/> 1972. godine u [[Seljani (Nevesinje, BiH)|Seljanima]] podignuta je grobljanska kapelica u čast sv. Ivana Krstitelja, a 1973. obnovljena crkva u Ulogu. 5. lipnja 1975. Nevesinje je ponovno vraćeno na "slobodno raspolaganje Biskupu" papinskim dekretom ''Romanis Pontificibus''. 1976. je Nevesinje župa Mostarskog samostana. Pred rat je započeta i nikad dovršena grobljanska kapelica u [[Kruševljani]]ma. <ref name="md-tm-župa"/>
Posljedice su jugokomunističkog režima bile su da je kroz 48 godina broj vjernika smanjen je za 1428 katolika i 1989. doživjelo je u Nevesinju tek 219 katolika, pri čemu su mnoge obitelji staračke.<ref name="tajna smanjenja"/>
 
=== Raspad Jugoslavije ===
Potpuno je župna crkva srušena u ratu 1992. godine, zvono otuđeno, župni stan naseljen prognanicima. Ostalo je samo zemljište, ključ i stari [[crkveni obrednik]]. Teško oštećena grobljanska kapelica u [[Seljani (Nevesinje, BiH)|Seljani]]ma.<ref name="md-tm-župa"/> Crkvu u Nevesinju srušili su Srbijanci, navodno su to učinili niški specijalci.
Skupina od 19 Muslimana i jedan Hrvat ubijeni su 1992. na području Nevesinja i Mostara, a tijela su im bačena u jamu Lipovaču u Nevesinju. Ekshumirani su 1999. godine, a temeljem DNK analize identitet im je utvrđen 2016. godine.<ref>(boš.) [http://www.avaz.ba/clanak/238800/16?url=clanak/238800/16 Dnevni avaz] ''Identificirano dvadeset žrtava iz jame Lipovača u Nevesinju'', 31. svibnja 2016. (pristupljeno 28. lipnja 2017.)</ref>
1992. godine bio je veliki egzodus nevesinjskih Hrvata i Muslimana. Dio je bježao preko planina u Konjic.
Prema podatcima Udruženja Povratkom za BiH, u Nevesinju je 1992. godine ubijeno 305 Muslimana i 12 Hrvata. Do danas nije pronađeno 127 osoba, među kojima je mnogo djece, pa čak i bezimenih beba. Samo je bivši načelnik Centra javne bezbjednosti Trebinje Krsto Savić osuđen za te zločine i to zbog progona muslimanskog i hrvatskog stanovništva s područja Nevesinja, Bileće, Gacka i Kalinovika. Kazneni postupak vodio se protiv bivšeg pripadnika Stanice javne bezbjednosti Nevesinje Milka Mučibabića, ali je umro pa je Sud Bosne i Hercegovine obustavio postupak. Isto tako su Srbi dolazili suprotnim pravcem u Nevesinje, pa je u ratnom vremenu grad imao najviše stanovnika - skoro 30.000, od prijeratnih 14.400. Dogodila se "zamjena stanovništva". Većina Muslimana i Hrvata prodala je svoje kuće ili zamijenila sa Srbima. Dio Srba se vratio svojim kućama nakon rata, a to je dio Srba koji su došli iz Čapljine i Mostara, a neki su ostali. Srpska svjedočanstva su bila da ih nitko nije protjerao, ali su dobivali znakove da trebaju otići. <ref name=aljazira-mulićsoftić>[http://balkans.aljazeera.net/vijesti/nevesinje-bh-gradic-bez-ijednog-hrvata-i-bosnjaka Al Jazeera Balkans] Snježana Mulić-Softić: ''Nevesinje, bh. gradić bez ijednog Hrvata i Bošnjaka'' , 18. prosinca 2014. (pristupljeno 19. veljače 2019.)</ref>
[[Datoteka:Župe Nevesinje i Stjepan Krst i administratura Gacko u odnosu na BiH.jpg|mini|desno]]
Iz nevesinjske župe su izbjegli svi katolički vjernici, a 11 ih je poginulo. 1999. godine dogovorom između generalnoga ministra Franjevačkoga reda i mostarsko-duvanjskoga biskupa župa Nevesinje predana je biskupu na slobodno raspolaganje. Godine 2007. plemenitošću ljudi vlasniku vraćeno je zvono i ugrađeno u konstrukciju.<ref name="md-tm-župa"/> Od 2007. godine započeta je sustavnija obnova župnih objekata, župne kuće, bivšeg srušenog pomoćnog gospodarskog objekta i župne crkve.<ref> [http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?menuID=103 Župa Uznesenja BDM, Nevesinje] don Ante Luburić: ''Pomozimo dovršenje župne crkve!'', 3. srpnja 2010. (pristupljeno 22. lipnja 2017.)</ref>Na župnu svetkovinu Velike Gospe 2007. temelje nove crkve na mjestu stare blagoslovio je biskup [[Ratko Perić]]. Godine 2009. preuređena je jedna bivša gospodarska kuća i pretvorena u [[oratorij]] i privremenu kapelicu, a biskup ju je blagoslovio u čast Obraćenja sv. Pavla apostola, na svetkovinu Svih Svetih.<ref name="md-tm-župa"/> 2017. godine crkva je u obnovi.<ref>[https://www.cnak.ba/preporucujemo/zupa-nevesinje-videna-pocetkom-2017/#jp-carousel-7643 Crkva na kamenu] ''Župa Nevesinje viđena početkom 2017., Slika: Nevesinje župna crkva u gradnji'', 24. veljače 2017. (pristupljeno 18. lipnja 2017.)</ref> Zabilježen je relativno povratak malobrojnih Hrvata u Nevesinje.
Relativno je mali povratak Muslimana i Hrvata u grad, a većina je povratnika u okolna sela. Većina preostalih nastanila se većinom u Mostaru, Međugorju, Stocu, Čapljini i Sarajevu. Zimi je brojka povratnika manja, ni stotinjak, dok ljeti bude i do dvjesta. Hrvati i Muslimani se ne vraćaju jer nitko ne želi ostaviti radno mjesto vratiti se u kraj s velikom nezaposlenošću i znatno hladnijom klimom. Srbi se ne vraćaju jer su ili našli posao u Nevesinju, a povratkom im nije zajamčeno radno mjesto, ili zato što su prodali kuće u staroj sredini a ovdje kupili stanove. Razlozi nevraćanje mogu se svesti na materijalne, sigurnosne i poslijeratni izostanak političke strategije i volje za povratak.<ref name=aljazira-mulićsoftić/>
 
Velika nezaposlenost je u gradu poslije rata, ponaosob 2010-ih, jer posla nema ni za Srbe ni za povratnike. Od 18.000 stanovnika 2014., posao ih ima tek njih 1.850. Nema proizvodnje ni ulaganja. Nema nikakvih donacija. Među najsiromašnijim općinama je u RS-u. Školstvo je otežano jer su sve područne škole srušene, a u onima u Nevesinju uči se samo po programu RS. Otvorena je privatna bolnica, koja nije proradila jer nema novaca za njeno grijanje. U selu Kljuna Udruženje povratkom za BiH gradi spomen-obilježja žrtvama s područja Nevesinja. Od 2012. godine u spomen na veliki egzodus nevesinjskih Hrvata i Muslimana organizira svakog lipnja marš na relaciji Sopilja (Nevesinje) - Svinjarina (Podveležje) pod nazivom "Put spasa".<ref name=aljazira-mulićsoftić/>
 
== Gospodarstvo ==