Kostarika: razlika između inačica

Povijesno, Kostarika je bila mirnija i politički stabilnija od većine latinoameričkih država. Međutim, od kraja 19. stoljeća Kostarika je doživjela dva značajna razdoblja nasilja. Od 1917. do 1919. Kostarikom je vladao [[Federico Tinoco Granados]] kao vojni diktator. Nakon njegova svrgnuća, vojska se jako smanjila u veličini, bogatstvu i političkome utjecaju. 1948. [[José Figueres Ferrer]] je vodio oružani ustanak u svijetlu spornih predsjedničkih izbora između [[Rafael Ángel Calderón Guardia|Rafaela Ángela Calderóna Guardie]] i [[Otilio Ulate Blanco|Otilia Ulata Blanca]]. Kao rezultat izbio je 44-dnevni [[Kostarikanski građanski rat]] u kojem je poginulo oko 2000 ljudi. Pobjednički pobunjenici su formirali vladu hunte koja je ukinula vojsku i nadgledala izradudemokratski novogizabranu sustavaskupštinu odpri straneizradi demokratskinovog izabrane skupštinesustava. Nakon provođenja ovih reformi, hunta je 8. studenoga 1949. prenijela vlast na novu demokratsku vladu. Nakon toga, Figueres je postao nacionalni heroj, te je osvojio prve demokratske izbore u skladu s ustavom 1953. Od tada, Kostarika je održala 13 predsjedničkih izbora, posljednje u 2010. Svi su bili prijavljeni od međunarodne zajednice kao mirni i transparentni. Posebno je značajan predsjednik [[Óscar Arias]] koji je predsjedao u dva mandata (1986. – 1990. i 2006. – 2010. Godine [[1987.]] je dobio [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] zbog posredovanja u mirovnim pregovorima u susjednim državama.

Prema najnovijem istraživanju nacionalne religije, koje je provedenosu [[2007.]] godine od straneprovela Sveučilišta Kostarike, 70,5 % stanovništva su rimokatolici, 44,9 % stanovništva prakticira katoličanstvo, 13,8 % su evanđeoski [[protestanti]], 11,3 % nema religiju, a 4,3 % pripada nekoj drugoj religiji.

Zbog male, ali kontinuirane imigracije iz [[Azija|Azije]] i [[Bliski istok|Bliskog istoka]], porastao je i broj ostalih religija, od čega je najviše [[budizam|budista]] (zbog rastuće kineske zajednica [[Han]] oko 40.000), a u manjem broju [[Hinduizam|hinduista]], [[židov]]a, [[Bahá'í]] te [[musliman]]a.