Kristal: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m predložak
Nadopunio Kristal
Redak 1:
[[datoteka:Snow crystallization in Akureyri 2005-02-26 19-03-37.jpeg|mini|desno|250px|[[Kristalizacija]] je nastajanje kristala u kojem se osnovne [[čestica|čestice]] ([[atom]]i, [[ion]]i ili [[molekule]]) pravilno slažu u prostoru stvarajući [[kristalna rešetka|kristalnu rešetku]].]]
[[Datoteka:Quartz oisan.jpg|mini|250px|Kristal [[kvarc]]a]]
'''Kristal''' je [[krutina]] u kojoj su [[atom]]i, [[molekula|molekule]] ili [[ion]]i koji ju čine pravilno raspoređeni po određenom uzorku koji se ponavlja u svim trima dimenzijama. Dakle, to su simetrijska tijela. Imaju tri vrste simetrijskih elemenata koje možemo zapaziti kako u njihovoj strukturi, tako i po vanjskom obliku. To su ravnina simetrije, os simetrije i centar simetrije.
 
[[Datotekadatoteka:Quartz oisan.jpg|mini|250px|desno|Kristal [[kvarc]]a.]]
== Elementi simetrije kristala ==
 
'''Kristal''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''crystallus'' od [[Grčki jezik|grč]]. ''ϰρύσταλλος'': led, ledac, kremen prozirac) je [[fizikalno tijelo]] u [[Krutine|čvrstom]] [[Agregatna stanja|agregatnom stanju]] koje je građeno od pravilno [[prostor|trodimenzijski]] [[period]]ički raspoređenih [[atom]]a, [[ion]]a ili [[molekula]], to jest ima [[Kristalna rešetka|kristalnu strukturu]]. Pravilni je raspored [[Termodinamika|termodinamički]] najstabilniji i većina [[Krutine|čvrstih tvari]] kristalne je prirode. Kristali nastaju u procesu [[Kristalizacija|kristalizacije]] rastom iz pothlađene [[kapljevina|kapljevine]], pothlađene pare, plina, zasićene otopine, taline, nesređene (amorfne) čvrste faze ili manje stabilne kristalne faze. Unutrašnji pravilni raspored daje kristalu određenu simetriju koja se iskazuje u svojstvima i u vanjskom obliku kristala. Kristal ima određen geometrijski oblik. Kutovi među plohama kristala neke tvari konstantni su i za tu tvar svojstveni (karakteristični). Dijelovi nastali kalanjem kristala imaju ravne površine, a njihovi su kutovi također konstantni i svojstveni za dotičnu tvar. Dijelovi nastali sitnjenjem kristala opet su kristalići istih svojstava. <ref> '''kristali''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34004] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>
 
== Elementi simetrije kristala ==
Kristali imaju tri vrste simetrijskih elemenata koje možemo zapaziti kako u njihovoj strukturi, tako i po vanjskom obliku. To su:
*'''Ravnina simetrije''' je ona ''[[ravnina]]'' koja dijeli kristal na dva zrcalno jednaka dijela.
*'''Os simetrije''' ili '''gira''' je ''os'' ([[pravac]]) oko koje možemo okretati kristal da se pri tom pojavljuju istovrsni položaji kristala. Ti položaji se oko gire mogu pojavljivati dva, tri, četiri ili šest puta, pa prema tome postoje ''digire'', ''trigire'', ''tetragire'' i ''heksagire''.
Line 24 ⟶ 27:
* [[triklinski kristalni sustav]] obuhvaća forme (njih 3) koje se mogu svesti na tri kristalografske osi nejednake dužine i koje se međusobno sijeku pod kosim kutom. Prostorna rešetka ima samo centar simetrije.
 
==Vidi jošIzvori==
{{izvori}}
 
== Poveznice ==
{{Glavni|Kristalna rešetka}}
{{Mrva-kem}}