Stranka prava: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Pravaška ideologija: nadodani izvori |
pridodani novi izvori |
||
Redak 31:
| broj_članova =
| broj_članova_godina =
| ideologija = [[hrvatski nacionalizam]] <br> [[monarhizam]]<ref>STARČEVIĆ, Govori, 229.-230., 299.</ref><ref>Djela Dra Ante Starčevića, II., 38.-39.</ref><ref>http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/d-dijanovi/10939-ante-starevi-otac-hrvatskog-nacionalizma-22.html</ref><ref>Autor: Leo Marić, Naziv: Made in Europe? Europski utjecaji na hrvatski nacionalizamAnte Starčević, '' svojim političkim spisima redovno rabi podjelu političkih sustava na monarhije, republike i despocije, pri čemu je on sâm zagovornik ustavne monarhije.'', (3.3.2019.), http://www.obnova.com.hr/radovi/autori/86-made-in-europe-europski-utjecaji-na-hrvatski-nacionalizam?fbclid=IwAR0o1u-98LlRm52-x31E1iuKgJ8CSkWDCbupRo2dLu1Zi5RJKWnuC02R2hI</ref> <br> [[republikanizam]] (od 1919.) <br> [[pluralizam]] <br> [[liberalizam]] <br>
| religija =
| pozicija =
Redak 52:
Eugen Kvaternik je, isto kao i Starčević, imao velik utjecaj na stvaranje pravaške misli. Njegova ideja napretka proizašla je prije svega iz shvaćanja prošlosti. Hrvati su, prema Kvaterniku, postigli svoje povijesno pravo „prvobitnom, prirodnom, pravednom i neosporivom stečevinom“ za svojih seoba u [[6. stoljeće|6.]] i [[7. stoljeće|7. stoljeću]], tj. silom oružja i narodnim junaštvom. Kvaternikove ideje i stavovi bili su uvelike prožeti idealima [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] te želje za sličnim djelovanjem i u Hrvatskoj. Time se i razlikovao od Starčevića, koji je rekao: „Od stotine buna jedva da jedna ispadne dobro po narod, stoga ja bih rekao da su one po narode ubitačnije nego prijestolja.“<ref>Djela Ante Starčevića, Govori, Odbor kluba Stranke prava, Zagreb, 1893., str. 46</ref>
== Pravaška ideologija (monarhizam) ==
U početku Starčević se zalagao i podržavao [[Ilirski pokret]], kasnije preuzima poglede iz francuskog razdoblja vezana uz [[Nacionalizam|nacionalizam]] i [[Liberalizam|liberalizam]], u pogledu na slobode i prava naroda i nacija, vjerski pluralizam i parlamentarni [[Monarhizam|monarhizam]].<ref>ABM, Monarhizam kao ideologija i pokret u 21.st., Obnova magazine, no 8, p: 86</ref><ref>Ante Starčević, Vladavina; Republika ili Monarhija, Izabrani spisi (1943), p: 445-448 </ref><ref>Autor: Leo Marić, Naziv: Made in Europe? Europski utjecaji na hrvatski nacionalizamAnte Starčević, '' svojim političkim spisima redovno rabi podjelu političkih sustava na monarhije, republike i despocije, pri čemu je on sâm zagovornik ustavne monarhije.'', (3.3.2019.), http://www.obnova.com.hr/radovi/autori/86-made-in-europe-europski-utjecaji-na-hrvatski-nacionalizam?fbclid=IwAR0o1u-98LlRm52-x31E1iuKgJ8CSkWDCbupRo2dLu1Zi5RJKWnuC02R2hI</ref>
U pogledu na državno pravo i idealni državni ustroj, smatrao je da Hrvatska treba biti suverena, liberalna i nacionalna [[Ustavna monarhija|parlamentarna monarhija]] naspram republike.<ref>Ante Starčević, Vladavina; Republika ili Monarhija, Izabrani spisi (1943), p: 447</ref><ref>Ante Starčević, Dr. Ante Starčević – Otac hrvatskog nacionalizma, ''Što se tiče oblika vladavine, Starčeviću je bila uzor ustavna monarhija i britanski parlamentarizam.'', http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/d-dijanovi/10939-ante-starevi-otac-hrvatskog-nacionalizma-22.html</ref> U kojoj suverenost Vladara dolazi iz naroda, umjesto Crkve i aristokracije<ref>Ante Starčević, Vladavina; Republika ili Monarhija, Izabrani spisi (1943), p: 447</ref> were the people instead of the Church and Aristocracy would be the source of sovereignty for the Monarch.<ref>Ante Starčević, Vladavina; Republika ili Monarhija, Izabrani spisi (1943), p: 447-448</ref>
| |||