Tijesak: razlika između inačica

[[Datotekadatoteka:GoldsmithPress.jpg|mini|desno|300px|Vretenasta portalna ručna preša.]]

:** vretenaste ručne preše,

:** vretenaste tarne (frikcijske) preše,

:** vretenaste hidrauličke preše,

:** vretenaste električne preše,

:** koljenasteekscentar preše,

:** ekscentarkoljenaste preše,

'''Vretenasta preša''' pretvara [[vrtnja|kružno gibanje]] [[zamašnjak]]a u pravocrtno gibanje [[Bat (alat)|malja]] uz pomoć [[navojno vreteno|navojnoga vretena]]. Zamašnjak se pokreće ručnim, hidrauličnim ili električnim putem (kada je [[Rotor (elektrotehnika)|rotor elektromotora]] ujedno i [[zamašnjak]]). Na nekim prešama zamašnjak se kreće u jednome pa u drugome smjeru, a kod drugih stalno se vrti (rotira) u istom smjeru. Vretenasta preša može biti različitih veličina, od one male, s radnom moći od 1 do 10 [[Džul|kJ]] (od 0,1 do 1 tonu) i ritmom rada od 40 do 60 hodova u [[minuta|minuti]], pa do velike, koja ostvaruje 6 000 do 10 000 kJ (od 600 do 1 000 tona), uz 6 do 15 hodova u minuti.

Najčešći tip frikcijske ili tarne preše ima [[tarni prijenos]] s dva okomita [[Tarni prijenos|tarna diska (tarenicu 1 i tarenicu 2)]] i jedan vodoravni gonjeni tarni disk (tarenicu 3). Tarenica 3 je na okomitom navojnom vretenu (viševojnom) s [[Trapezni navoj|trapeznim navojem]]. Na drugom kraju vretena je čeljust (bat) preše. Pogonske tarenice 1 i 2 su na vodoravnom vretenu i dobivaju [[okretni moment]] od [[zamašnjak]]a spojenog [[Remenski prijenos|remenskim prigonom]] na remenicu [[elektromotor]]a. Upravljački mehanizam omogućuje dodir samo jedne od pogonskih tarenica s gonjenom i time određuje pravac [[rotacija|rotacije]] vretena. U kombinaciji tarenica 1 i tarenica 3, navojno vreteno se spušta i bat preše ima sve veću [[brzina|brzinu]]. Najveća je u trenutku dodira s otpreskom. Bat tlači otpresak, ali se [[sila]] ne može povećavati, jer dolazi do proklizavanja između tarenica. Obrnuti slučaj je kontakt tarenice 2 i tarenice 3, kada se navojno vreteno podiže i odvaja bat od otpreska. Koriste se za prešanje u kalupima ([[kovanje|ukovnjima]]) u toplom i hladnom stanju.

'''Mehanička preša''' pretvara kružno gibanje zamašnjaka[[zamašnjak]]a u pravocrtno gibanje malja uz pomoć motornoga mehanizma s ekscentarskim ili koljenastim [[vratilo]]m, uz dodatak polužnoga mehanizma ili mehanizma [[klin]]a. Stoga se razlikuje ekscentarska preša (s razmjerno kratkim hodom malja), koljenasta preša (s dužim putem malja), polužna preša i preša s klinom. Ima najširu primjenu u proizvodnom [[strojarstvo|strojarstvu]], a također se primjenjuje u prehrambenoj industriji, industriji ambalaže i pakiranja, industriji lijekova i drugdje. Male mehaničke preše razvijaju silu do 1 000 kN (100 tona), one najveće i do 160 000 kN (16 000 tona); ritam rada je od 40 do 800 i više hodova u minuti, ovisno o namjeni i sili.

[[Elektromotor]] okreće [[zamašnjak]] na kojem je [[Ekscentricitet|ekscentar]] (dio koljena koljenastog [[vratilo|vratila]]), koji se koristi za pretvaranje [[kružno gibanje|kružnog gibanja]] u pravocrtno (preko ojnice koja obavlja oscilacijsko ili [[titranje|titrajuće]] gibanje). Koriste se za sve vrste obradaka (od najmanjih do najvećih) i obrade prešanjem u toplom i hladnom stanju, rade s velikom točnošću i preciznošću, relativno jednostavne konstrukcije i izvedbe, ali visoke [[produktivnost]]i i ekonomičnosti. Trajnost im je duga, jednostavne su za održavanje i lako se automatiziraju. Nedostatak im je visoka cijena i stručno posluživanje. <ref> "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

'''Hidraulična preša''' ili '''hidraulička preša''' je [[uređaj]] s pomoću kojega se mogu proizvesti vrlo velike [[sila|sile]] tlačenja, dizanja, probijanja, oblikovanja i slično. Sastoji se od dvaju međusobno spojenih [[Hidraulički cilindar|cilindara]], ispunjenih tekućinom. Hidraulična preša djeluje na principu jednakoga širenja [[tlak]]a na sve strane u [[tekućina]]ma ([[Pascalov zakon]]: '''u [[tekućine|tekućini]] koja se nalazi u zatvorenoj posudi vanjski [[tlak]] širi se jednako na sve strane, to jest čestice tekućine prenose tlak u svim pravcima jednako'''). [[Tlak]] u malome cilindru nastaje zbog gibanja malog [[Klip stroja|klipa]], koji se pomiče ručno preko [[poluga|poluge]] ili [[elektromotor]]om. Tlak proizveden u malome cilindru prenosi se u veliki cilindar, gdje djeluje na veliki klip. Tlakovi su u oba cilindra jednaki, ali zbog različitih promjera klipova sile su na klipovima i brzine pomicanja klipova različite. Sila koja podiže veliki klip onoliko je puta veća od sile kojom mali klip pritišće tekućinu koliko je [[površina]] presjeka velikog klipa veća od površine presjeka malog klipa. [[Brzina|Brzine]] pomicanja klipova obrnuto su proporcionalne površinama klipova, to jest hod velikoga klipa onoliko je puta manji od hoda maloga klipa koliki je omjer površine presjeka klipova. Dio je hidraulične preše i spremnik tekućine, iz kojega [[pumpa]] (mali cilindar), preko [[Nepovratni ventil|nepovratnoga ventila]] siše tekućinu za dizanje velikoga klipa, u koji se tekućina vraća posebnim vodom kada se klip spušta. Kao radna tekućina danas se najčešće upotrebljava [[ulja|ulje]] ili [[emulzija]] ulja s vodom ([[hidraulički fluid]]). Male prijenosne hidraulične preše služe kao [[Dizalica|dizalice]] za automobile[[automobil]]e, ali se izrađuju i za sile dizanja veće od 1 000 000 [[njutn|N]] (100 000 tona). Stabilne hidraulične preše služe kao dizalice (na primjer u autoservisima) i kao preše u mnogim granama industrije. Hidraulične preše imaju svestranu primjenu, ali im je nedostatak mala radna [[brzina]]. <ref> '''hidraulična preša''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=25374], "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

Hidraulična preša razvija silu malja uz pomoć [[Hidraulički cilindar|hidrauličnih cilindara]] i [[Hidraulički fluid|tekućine]] pod [[tlak]]om do 300 [[Bar (jedinica)|bara]], koji se postiže uz pomoć klipne ili krilne pumpe ([[crpka]]). Gradi se za sile od 100 kN do 300 000 kN i više, a razvija najveću dopuštenu silu na cijelome putu malja. Nezaobilazna je u proizvodnji profila od [[aluminij]]skih legura [[isprešavanje]]m (ekstruzijom), proizvoda iz [[Bakar (element)|bakrenih]] [[slitina]] za vojne potrebe, pri izradbi dijelova brodskoga trupa u [[brodogradnja|brodogradnji]] i drugdje. [[hidraulička preša|Hidrauličke preše]] se koriste za slobodno [[kovanje]] većih i težih otkivaka, za [[kovanje]] u ukovnjima, za skidanje srha, te za radove s limovima (na primjer [[savijanje limova]]). Iako prema vrsti kovanja postoje i konstruktivne raznolikosti među hidrauličkim prešama, zajednička svojstva su im male i jednolike brzine gibanja [[alat]]a, miran rad, nešto niža [[produktivnost]] od [[Bat (alat)|batova]], te veća [[cijena]]. Preše se koriste kod velikih otkivaka da se izbjegnu veliki batovi, koji negativno utječu na okolinu, te za [[materijal]]e lošije [[plastičnost]]i, koji ne podnose udarce i nagle promjene oblika. [[Hidraulički motor]] je pretvarač [[Mehanička energija|mehaničke energije]] nekog pogonskog stroja (najčešće [[elektromotor]]a) u energiju [[tlak]]a [[hidraulički fluid|hidrauličkog fluida]] ([[mineralna ulja]]).

Prednosti [[hidraulički pogon|hidrauličkog pogona]] su: u prijenosu velikih [[sila]] (dok je postrojenje malih dimenzija), laka promjena smjera kretanja izvršnog člana ([[Hidraulički cilindar|klipa]] ili [[Hidraulički motor|hidromotora]]), laka i kontinuirana promjena brzine pomoću [[Protočni ventil|prigušnica ili regulatora protoka]], lagan i brz prijelaz s malih na velike brzine (i obrnuto), lagani prijelaz s rotacionog u translacijsko gibanje, kontinuirana regulacija i lako ograničenje pritiska, tihi rad i jednostavna [[konstrukcija]], u slučaju preopterećenja jednostavno isključivanje i zaustavljanje, lagana [[automatizacija]] sustava. Zbog ovih prednosti [[hidraulikaHidraulički pogon|hidraulike]], korištenje hidrauličkih preša je više nego opravdano. <ref> [http://cnt.tesla.hr/downloads/nastava/obrada%20materijala%20nastava/Obrada%20materijala%20I/Skripta%20-%20OBRADA%20MATERIJALA%20I%20-%20II%20dio.pdf] "Obrada materijala II", dipl. ing. strojarstva Ivo Slade, www.cnt.tesla.hr, 2012.</ref>