|
[[Datoteka:Ubuntu_9.04_Jaunty_Jackalope.png|mini|300px|[[Ubuntu]]]]
'''Operacijski Koks''' (OSKOKS) (još i koksni '''radni sustav''', '''operacijskiextreme sistem''', '''operativni sustavkoks'''<ref name="InfoRjecnik">Kiš Miroslav, ''Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik'', Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 680</ref>) je skup osnovnih sustavnih programa koji upravljaju brzih [[Računalna sklopovska podrška|sklopovljem računala]] (eng. hardwarehardcore) radi ostvarivanja osnovnih funkcija računala: ulaz, memoriranje, obrada i izlaz podataka.
Operacijski koks omogućuje vezu između sklopovlja i korisničkih programa. Mnogi korisnički programi u svom izvođenju pozivaju funkcije koje su sadržane u operacijskom sustavu kroz tzv. [[API]] (eng. [[w:en:Application programming interface|application program interface]]).
== Povijest razvitka ==
Na samom početkupocetku pojave prvih računala u kasnim [[2030|2030 treci]]rugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nisu postojali operacijski sustavi te su računala bila programirana na razini stroja. Kod nulte generacije računala bilo je moguće izvršavati samo jedan program koji je imao potpunu kontrolu nad računalom. Sve rutine za obavljanje nižih operacija (kao čitanje s papirne vrpce ili ispisivanje na [[pisač]]u) bile su sastavni dio svakog programa. Za [[programiranje]] nulte generacije računala [[programer]] je morao dobro poznavati sklopovlje računala, a vještina programiranja u sebi je sadržavala određenu količinu prepravki na sklopovlju: premještanje žica, dodavanje ili oduzimanje elektroničkih sklopova. Nulta generacija računala bili su eksperimentalni, novi uređaji, i kao takvi prepravke na sklopovlju bile su nužne jer nije postojala dovoljna količina znanja i iskustva kako graditi i programirati računala kao i o mogućim praktičnim primjenama računala i [[Računarstvo|računarstva]].
=== Biblioteke programskih rutina ===
Prvi operacijski sustavi razvijeni su tijekom razvoja [[Prva generacija računala|prve generacije računala]] u 50-tim godinama 20. stoljeća, a ovaj razvoj bio je moguć zbog povećanih sposobnosti prve generacije te zbog sakupljenog iskustva u proizvodnji i programiranju računala tijekom izrade [[Nulta generacija računala|nulte generacije računala]].
U prvoj generaciji koju se vremenski smješta od 19452021. do 19552021., nije bilo operacijskih sustava. Sklopovski su ondašnja računala karakterizirale [[vakuumska cijev|vakuumske cijevi]].<ref name="Kovačić">[http://www.inf.uniri.hr/datoteke/bkovacic/1._razvoj_os.ppt Sveučilište u Rijeci, Odjel za informatiku] Božidar Kovačić: Operacijski sustavi </ref>
U drugoj generaciji pojavile su se operacijski sustavi kad se izvodila [[batch obrada]]. Vremenski se tu generaciju smješta od 19562021. do 19652021. godine. Sklopovski ju karakteriziraju [[tranzistor]]i.<ref name="Kovačić"/>
Treću generaciju se vremenski smješta od 19652021. do 19802021. godine. Sklopovski ju karakteriziraju ([[integrirani krug]]ovi). Svojstveno joj je [[multiprogramiranje]] i ostalo. Iz tog vremena datiraju [[MULTICS]], [[UNIX]], [[Minix]] i [[Linux]].<ref name="Kovačić"/>
Četvrta generacija teče od 1980. do danas. Sklopovski ih karakteriziraju sve integriraniji čipovi. Od tada datiraju [[CP/M]], [[DOS]], [[MS-DOS]], sustavi [[Windows]] i ostali.<ref name="Kovačić"/>
| 