Hrvatsko-ugarska nagodba: razlika između inačica

'''Hrvatsko-ugarska nagodba''' je sporazum izaslanstva [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] i [[Ugarski sabor|Ugarskog sabora]], sklopljen [[1868.]] godine, kojim je uređen položaj [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije]] i [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]]<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/232289.html Ustav Republike Hrvatske]</ref> unutar ugarskog dijela [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]] i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i [[Hrvatski sabor]] donijeli odgovarajuće zakone.<ref name="Pravni leksikon">''[[Pravni leksikon]]'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.</ref> Sadržavala je 70 paragrafa i predstavljala temeljni zakon hrvatsko-ugarskih državnih i političkih odnosa u Monarhiji. Njime se iskazivala nerazdruživost [[translajtanija|zemalja krune sv. Stjepana]].<ref name="Proleksis">''[[Opća i nacionalna enciklopedija]]'': [http://proleksis.lzmk.hr/27232/ Hrvatsko-ugarska nagodba]</ref>

 

 

Po nagodbi Hrvatska je samostalna na području zakonodavstva, uprave, bogoštovlja i nastave i pravosuđa. Ostali su poslovi zajednički. Glavni su bili problemi nagodbe činjenica da Hrvatska nije dobila samostalnost na području financija kao i neriješen problem pripadnosti Rijeke što je riješeno "provizorijem", "privremenim" rješenjem koji je u praksi išao u korist Mađara.<ref>[http://www.crohis.com/hrvatska19st.htm Hrvatska u 19. stoljeću]</ref>