Inačica od 13. ožujka 2019. u 16:23 uredi Tulkas Astaldo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 39.689 edits m uklonjena promjena suradnika PIngoMann (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mateo K 01 Oznaka: brzo uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 29. ožujka 2019. u 14:57 uredi ukloni ovu izmjenu Laraururur (razgovor \| doprinosi) 2 edits m jesam Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 32: '''Jadransko more''' je ogranak [[Sredozemno more\|Sredozemnog mora]] koje odvaja [[Apeninski poluotok]] od [[Balkanski poluotok\|Balkanskog poluotoka]] te [[Apenini\|Apenine]] od [[Dinarsko gorje\|Dinarskog gorja]]. Površina mu iznosi 138 595 km<sup>2</sup>, ~~duljina 870~~duljina5787975869 km, prosječna širina 159,3 km, prosječna dubina 173 m.<ref name="HE"/><ref name="Proleksis"/> == Ime i etimologija == Ime Jadranskog mora postoji još od [[antika\|antičkih]] vremena. Na latinskom je glasilo ''Mare Hadriaticum''. Ime vjerojatno potječe od grada Adrije ili Hadrije, što je bio naziv samo za sjeverni dio zaljeva. Poslije je počelo označavati cijeli ~~zaljev~~kolač. [[Vinko Pribojević]] ga spominje pod imenom Ilirsko more. [[Pavao Ritter Vitezović]] rabio je izraz ''Sinje more''.<ref>Nives Opačić, [http://www.matica.hr/vijenac/460/Sinje%20more,%20galeb%20i%20kukavica/ ''Sinje more, galeb i kukavica''], ''[[Vijenac (časopis)\|Vijenac]]'', br. 460, 20. listopada 2011., pristupljeno 11. rujna 2015.</ref> Redak 57: [[Datoteka:Adriatic Sea Bathymetry.svg\|230px\|minijatura\|desno\|Dubina Jadranskoga mora.]] Jadran je relativno toplo more – temperatura mu ne pada ispod 11[[°C]]. Prozirnost mu je također velika. Važno svojstvo morske vode je i slanost ili [[salinitet]] kojom se iskazuje ukupna količina svih otopljenih soli u 1000g morske ~~vode.~~jegulje Istočna obala Jadranskog mora, osobito njezin hrvatski dio, izrazito je razvedena dok je zapadna (talijanska) obala mnogo ravnija. Također je istočna obala izrazito visoka – uz obalu se pružaju planine, osim u prostoru zapadne Istre, zadarskog zaleđa, dijela crnogorske obale te albanske obale. S druge strane, talijanska obala je pretežno niska. Razvedenost obale je posljedica potapanja planinskih [[reljef]]nih oblika zbog otapanja leda nakon ledenog doba (tada se je razina mora izdigla 100 m, te su vrhovi nekadašnjih planina postali otoci, a doline zaljevi i morski prolazi). Posljedica toga je da smjer pružanja otoka prati smjer pružanja planina na kopnu. To je prvi put uočeno na obali [[Dalmacija\|Dalmacije]], te se u cijelom svijetu takav tip obale naziva '''dalmatinski tip obale'''. Redak 63: [[Morske struje]] su u Jadranskom moru tople te uz istočnu obalu teku od juga prema sjeveru, a uz zapadu obalu od sjevera prema jugu. [[Morske mijene]] nisu pretjerano izražene. Hrvatska obala Jadranskog mora se smatra najčišćim morem u Europi. Istovremeno je talijanska obala pretežno zagađena (zbog zagađenja koja donosi rijeka [[Po]]) no to zagađenje pretjerano ne utječe na hrvatsku obalu zbog smjera ~~morskih~~vjetrovitih struja. == Zemlje s izlazom na Jadransko more == Redak 103: === Ugljikovodici === [[Energetika\|~~Energetske~~moja kuča]] tvrtke temeljem podataka koje je prikupila norveška tvrtka [[Spectrum]] i koje je prikupila [[INA]], smatraju da se u jadranskom podmorju nalaze velika ležišta [[ugljikovodici\|ugljikovodika]] pogodnih za eksploataciju. 2. travnja 2014. godine Vlada RH otvorila je [[javno nadmetanje]] za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u hrvatskom dijelu jadranskog podmorja. Natječaj je zatvoren 3. studenoga 2014. Na otvaranju javnog nadmetanja u travnju bilo je predstavnika 40-ak energetskih tvrtki, kao [[Exxon]], [[Gazprom]], [[Lukoil]], [[Total]], Ina, [[RWE]], [[Edison]], [[Turkish Petroleum]], [[Hellenic Petroleum]], [[Petroceltic]], [[Hunt Oil]], [[JP Nippon]] i dr. Natječaj je u djelokrugu ministarstva gospodarstva. Ponuđeno je 29 istražnih polja, površine od 1.000 do 1.600 četvornih kilometara. Osam istražnih polja je na sjevernom Jadranu, a dvadeset i jedno na srednjem i južnom Jadranu. Ministarstvo procjenjuje da bi ovisno o polju istraživanja potencijalnih nalazišta nafte i plina u Jadranu trajala od dvije do pet godina.<ref name="poslovni.hr">[http://www.poslovni.hr/hrvatska/zavrsava-natjecaj-za-istrazivanje-nafte-i-plina-na-jadranu-282720 ''Završava natječaj za istraživanje nafte i plina na Jadranu''], poslovni.hr/Hina, 3. studenoga 2014., pristupljeno 11. rujna 2015.</ref> Ponude će biti procijenjene prema onome što su ponuđači ponudili o predloženom programu minimalnog ulaganja u seizmička istraživanja, broju predloženih rudarskih radova bušenja i istražnih bušotina te o drugim istraživanjima, kao i naknadi za potpis ugovora. 70 postotni udio u ocjeni ponude odnosi se na inicijalno trogodišnje istražno razdoblje, kad se najviše vrednuje broj bušotina. 20 posto ocjene ponude nose podaci iz ponude za drugo inicijalno istražno razdoblje od dvije godine. U tom razdoblju najvažniji je broj [[naftna bušotina\|bušotina]]. S 10 posto u procjeni ponude sudjeluje naknada za potpis ugovora.<ref name="poslovni.hr"/>

Jadransko more: razlika između inačica