Ćiril i Metod: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m SpeedyGonsales je zaštitio "Ćiril i Metod": učestalo vandaliziranje ([Uređivanje=dopušteno samo autopotvrđenima] (istječe 20:38, 18. veljače 2019. (UTC)) [Premještanje=dopušteno samo autopotvrđenima] (istječe 20:38, 18. veljače 2019. (UTC))) |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 34:
Nakon trogodišnjeg boravka u [[Moravska|Moravskoj]] braća polaze na put kako bi biskup zaredio Metoda i nove slavenske svećenike. Došavši u [[Panonija|Panoniju]] neko vrijeme su se zadržali na dvoru kneza Kocelja kako bi ga upoznali sa svojim radom na slavenskoj crkvenoj knjizi. Stekavši i tu mnogo učenika polaze u [[Venecija|Veneciju]] gdje su morali voditi oštru polemiku s tamošnjim [[Trojezična hereza|"trojezičnjacima"]]. Odatle ne kreću za Carigrad, gdje je umoren car Mihajlo, a vlast preuzeo [[Vasilije Makedonski]], već odlaze u [[Rim]]. Papa [[Hadrijan II.]] vidi u slavenskim misionarima dobre pomagače u borbi protiv osiljenih i neposlušnih njemačkih nadbiskupa i njihova suverena te ih prima svečano. U Rimu se Ćiril razboli i uskoro kao redovnik umire u Rimu (sahranjen je u crkvi sv. Klementa, gdje je i danas sačuvan njegov grob). Hadrijan je odobrio slavensku službu, a Metoda poslao [[869]]. knezu Kocelju, čak ga prilikom njegovog drugog boravka u Rimu posvetio za panonskog nadbiskupa. Time je zapadni Ilirik trebao biti izdvojen iz jurisdikcije salzburškog nadbiskupa i podvrgnut izravno Rimu.
Čim je Metod došao u Panoniju, njemački ga svećenici napadaju kao [[hereza|heretika]], a kada je stigao u Moravsku (gdje je Rastislava zbacio njegov sinovac, njitranski knez Slavopuk) njemački biskupi pozivaju Metoda na svoju sinodu, osuđuju ga i bacaju u tamnicu, gdje je ostao 2,5 godine. Godine [[873]]. Metod je na papin nalog pušten iz tamnice, ali je slavenska liturgija zabranjena. Kako je Metod ipak nastavio svoju djelatnost te se slavensko bogoslužlje sve više širilo po Moravskoj podignuta je protiv njega optužnica u Rimu. Metod je [[879]]. pozvan pred [[papa|papu]] da se opravda. [[Ivan VIII., papa|Papa Ivan VIII.]], nastojeći da ne ošteti rimske pozicije u Moravskoj i ostajući kod odluka svojega prethodnika Hadrijana, potvrdio je slavensko bogoslužlje bulom ''Industriae tuae'' iz 880. godine<ref>[http://www.stin.hr/index.php?menu=96&action=1&_lang=hr web-stranice Staroslavenskog instituta] [[Marica Čunčić]], "Dokumenti Svete Stolice o glagoljici i liturgiji na narodnom jeziku"
Metod prevodi u Moravskoj na slavenski jezik [[Biblija|Bibliju]]. Nakon njegove smrti u Moravskoj je zabranjena slavenska liturgija, a knez Svatopluk je prognao njegove učenike. Neki od njih prodani su u [[ropstvo]], a neki su se uspjeli skloniti u [[Bugarska|Bugarsku]], [[Makedonija|Makedoniju]], [[Raška|Rašku]] i [[Primorska Hrvatska (kneževina)|primorsku Hrvatsku]] gdje su nastavili svoj rad. Prijevodom liturgijskih i biblijskih knjiga udarili su Ćiril i Metod temelje slavenskoj pismenosti.
| |||