Sjeverna Makedonija: razlika između inačica

'''Sjeverna Makedonija''' ([[Makedonski jezik|mak.]] ''Северна Македонија'', [[Albanski jezik|alb.]] ''Maqedonia e Veriut'' ), službeno '''Republika Sjeverna Makedonija''' ([[Makedonski jezik|mak.]] ''Република Северна Македонија'', [[Albanski jezik|alb.]] ''Republika e Maqedonisë së Veriut'' )<ref>http://rs.n1info.com/Region/a459003/Zvanicno-stupila-na-snagu-upotreba-novog-imena-Severna-Makedonija.html</ref> [[država]] je u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]] s glavnim gradom [[Skoplje]]m. Graniči s [[Bugarska|Bugarskom]] na [[istok]]u, s [[Grčka|Grčkom]] na [[jug]]u, s [[Albanija|Albanijom]] na [[zapad]]u te s [[Kosovo|Kosovom]] i sa [[Srbija|Srbijom]] na [[sjever]]u.

Nakon što su prvi višestranački izbori 11. studenog 1990. godine označili kraj komunističke vladavine, Parlament je u vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]] proglasio neovisnost te jugoslavenske republike 8. rujna 1991. god., nakon što je održan [[referendum o neovisnosti Makedonije|referendum o neovisnosti]]. Novonastala država se sve do veljače 2019. godine zvala ''Republika Makedonija'', kada je promijenila ime u sadašnje; ''Republika Sjeverna Makedonija''. Razdruživanje od [[SFRJ]] je proteklo mirno, međutim su napetosti između [[Makedonci|Makedonaca]] i [[Albanci|Albanaca]] - koji predstavljaju oko četvrtinu stanovništva Sjeverne Makedonije - dovele do [[Sukobi u Makedoniji 2001.|oružanog sukoba 2001. godine]]. Sukob je okončan uz posredovanje [[NATO|NATO saveza]], te se od tada održava osjetljiva ravnoteža između etničkih Makedonaca i etničkih Albanaca.

[[17. lipnja]] [[2018]]. tada '' Republika Makedonija'' i [[Grčka]] potpisale su [[Prespanski sporazum]] kojim je predloženo sadašnje ime - ''Republika Sjeverna Makedonija''.<ref>Večernji list: Grčka i Makedonija potpisale povijesni sporazum o promjeni imena Makedonije https://www.vecernji.hr/vijesti/grcka-i-makedonija-potpisale-povijesni-sporazum-o-promjeni-imena-makedonije-1252640 </ref> Sporazum je neuspješno ratificiran referendumom održanim [[29. rujna]] [[2018.]], obzirom da je za valjanost referenduma bio potreban odaziv od 50% plus jedan glas svih biračica i birača, a izlaznost je bila 36,89%. Iako je "ZA" promjenu imena u skladu s [[Prespanski sporazum|Prespanskim sporazumom]] bilo više od 90% izašlih birača, zbog nedovoljne izlaznosti [[referendum]] zakonski nije bio obvezujuć, već savjetodavan, tako da je Parlament mogao dvotrećinskom većinom ratificirati [[Prespanski sporazum]].<ref> Večernji list: Zbog fijaska referenduma Makedonija pred izborima https://www.vecernji.hr/vijesti/makedonci-na-referendumu-o-promjeni-imena-1273158 </ref><br>

[[Parlament]] je [[11. siječnja]] [[2019.]] dvotrećinskom većinom usvojio Ustavni zakon čime su prihvaćeni svi amandmani koji proizlaze iz [[Prespanski sporazum|Prespanskog sporazuma]], te je ime države promijenjeno u sadašnje; ''Republika Sjeverna Makedonija''. Sve odredbe [[Prespanski sporazum|Prespanskog sporazuma]], ratificiranog u grčkom Parlamentu [[25. siječnja]] [[2019.]],<ref>http://ba.n1info.com/Svijet/a311753/Grcka-ratifikovala-sporazum-o-imenu-Makedonije.html </ref> stupile su na snagu ratifikacijom Protokola o članstvu Sjeverne Makedonije u NATO u grčkom Parlamentu.<ref>http://balkans.aljazeera.net/vijesti/grcka-ratificirala-protokol-o-pristupanju-makedonije-nato-u</ref> Vlada Sjeverne Makedonije formirala je interresornu grupu koja će se baviti pitanjem promjene tabli na državnim tijelima i graničnim prijelazima s novim imenom zemlje ispisanim i na albanskom jeziku, budući da je na snagu stupio i zakon kojim albanski postaje drugi službeni jezik u Sjevernoj Makedoniji.<ref>http://balkans.aljazeera.net/vijesti/albanski-drugi-sluzbeni-jezik-u-makedoniji</ref>

Sjeverna Makedonija je država u jugoistočnoj Europi, u gornjem i srednjem Povardarju, između Šarsko-pindskog i Rodopskog gorja. Nalazi se u široj povijesnoj regiji [[Makedonija (regija)|Makedoniji]].

U Sjevernoj Makedoniji se izdvajaju 3 reljefne cjeline:

* zapadna Sjeverna Makedonija

* istočna Sjeverna Makedonija.

U Sjevernoj Makedoniji vlada '''submediteranska klima''' koju karakteriziraju vruća i suha ljeta te hladne i vlažne zime. Srednje godišnje temperature opadaju od sjevera prema jugu zemlje.

Sjeverna Makedonija ima 3 prirodna jezera: [[Ohridsko jezero|Ohridsko]], [[Prespansko jezero|Prespansko]] i [[Dojransko jezero|Dojransko]]. Ohridsko jezero je jedno od najstarijih jezera na zemaljskoj kugli, u njemu žive endemski primjerci, [[ohridska pastrva]], belvica (Salmothymus ohridanus), [[jegulja]], i više tipova račića, [[puž]]eva i školjki, bistrina vode i njezina prozirnost je do 50 metara.

U to je vrijeme [[Rimska Republika|Rim]] postajao sve snažniji. Makedonija je bila saveznik [[Kartaga|Kartage]] i time neprijatelj Rimljana. Zato je bilo stalnih sukoba sa Rimljanima. Da bi se osigurao od Rimljana, Filip V. je pojačao [[Fortifikacija|fortifikacije]] u [[Skoplje|Skoplju]] i Uskani (današnje [[Kičevo]] u blizini današnjeg grada [[Debar|Debra]], sjeverozapadna Sjeverna Makedonija), a sa juga je imao okupiranu Grčku. Međutim Grci i Rimljani su se udružili i pod pritisak Rimljana morao se povući iz Grčke i postaviti utvrdu u klisuri [[Tempi]] (nekoliko kilometara južno od današnjeg grada [[Platamon]]a).

Međutim, krajem 12. stoljeća, neuzastavljivo slabljenje Bizanta pružilo je okolnim državama da na duže vrijeme drže Makedoniju. Početkom 13. stoljeća obnovljeno Bugarsko Carstvo zavladalo je Makedonijom. Zbog unutrašnjih problema carstvo nije dugo trajalo, a Makedonija je u drugoj polovici 13. stoljeća ponovo došla pod kontrolu obnovljenog Bizanta. Od kraja 13. stoljeća sjeverni dio nekadašnje Makedonije, današnja neovisna Sjeverna Makedonija, postala je dio Srpske Kraljevine. Skoplje je 1346. postalo prijestolnica [[Dušanovo carstvo|Dušanovog Carstva]] i u Skoplju je objavljen i Dušanov zakonik.

Makedonija je, uključujući i današnju neovisnu Sjevernu Makedoniju, pod [[Osmansko carstvo|osmanskom]] vlašću ostala više od pet stoljeća. Krajem 19. stoljeća, slabljenjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i stvaranjem novih nacionalnih država na [[Balkanski poluotok|Balkanu]], postavilo se pitanje sudbine Makedonije, odnosno došlo je do postupnog stvaranja nacionalne svijesti kod lokalnog stanovništva. Godine 1893. je tako osnovana Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija (VMRO), čiji je cilj bio autonomija Makedonije. Članovi VMRO su 1903. digli [[Ilindenski ustanak]] koji je doveo do stvaranja kratkotrajne neovisne Makedonije, [[Kruševska Republika|Kruševske Republike]]. Osim [[Kraljevina Bugarska|Bugarske]], za Makedoniju su bile zainteresirane i [[Kraljevina Srbija|Srbija]] i [[Kraljevina Grčka|Grčka]]. Te tri države godine 1912. započele su [[Prvi balkanski rat]] kojim je konačno prestala osmanska vlast, ali su se međusobno posvađale oko granica, što je godinu dana kasnije dovelo do [[Drugi balkanski rat|Drugog balkanskog rata]] u kojem su se protiv Bugarske udružile Srbija i Grčka. Rezultat tog rata je bio podjela Makedonije na tri djela- Egejska Makedonija je pripala Grčkoj, Vardarska Makedonija (područje današnje neovisne Sjeverne Makedonije) je pripala Srbiji, a ostatak ili Pirinska Makedonija Bugarskoj. [[Makedonci]] u Egejskoj i Pirinskoj Makedoniji postupno su izgubili nacionalnu svijest, te su postali dio bugarskog, odnosno grčkog nacionalnog korpusa. Jedino su Makedonci u Vardarskoj, današnjoj neovisnoj Sjevernoj Makedoniji, do donašnjih dana zadržali nacionalnu svijest. Područje današnje neovisne Sjeverne Makedonije Bugarska je okupirala za vrijeme [[prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], ali se po završetku rata morala povući s tog teritorija. U [[Kraljevina Jugoslavija|prvu Jugoslaviju]] ušao je dio Makedonije koji odgovara granicama današnje Sjeverne Makedonije koja sadrži veliki dio tadašnje jugoslavenske [[Vardarska Banovina|Vardarske Banovine]].

Srbi su područje današnje Sjeverne Makedonije pod [[Srbi|srpskom]], a kasnije vlašću Kraljevine SHS smatrali Starom ili Južnom Srbijom, a stanovništvo je podvrgavano srbizaciji i negaciji vlastitog nacionalnog identiteta. Nakon Travanjskog rata podijeljena je između pro-talijanske Albanije i Bugarske. Pod vodstvom partizanskog pokreta oslobođena je te je ušla u sastav [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|komunističke Jugoslavije]]. [[Makedonci]] su kao poseban narod službeno priznati za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kada je Titov partizanski pokret prihvatio koncept Jugoslavije kao federacije ravnopravnih nacionalnih država, uključujući i Narodnu Republiku Makedoniju čija je Sjeverna Makedonija nasljednica. Ona je 2. kolovoza 1944. proglašena državom na zasjedanju ASNOM-a, te je pod nazivom Narodna Republika Makedonija, a kasnije Socijalistička Republika Makedonija bila dio jugoslavenske federacije sve do njenog raspada 1991. godine.

=== Sjeverna Makedonija u prvoj i drugoj Jugoslaviji ===

=== Neovisna Sjeverna Makedonija (od 1991.) ===

Krajem [[1990.]] godine, u vremenu kada se završavalo socijalističko uređenje i započeo proces raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], u Sjevernoj Makedoniji, koja sve do veljače 2019. godine nije imala pridjev "sjeverna" u imenu te se zvala jednostavno ''Makedonija'', se utemeljivao višestranački pluralizam i održani su prvi višestranački parlamentarni izbori nakon kojih se konstituira prvi višestranački Parlament te države. Najbrojniji zastupnici ([[pratenici]]) bili su pratenici iz [[VMRO-DPMNE]], zatim [[SDSM]] (nasljednik SKJ-SKM) Socijalističke partije, Sojuz reformskih snaga, [[PDP-NDP]] (partije sjevernomakedonskih Albanaca). Parlament je za predsjednika Republike izabrao [[Kiro Gligorov|Kiru Gligorova]], a za potpredsjednika izabran je [[Ljubčo Geogievski]]. Za predsjednika ekspertske vlade izabran je [[Nikola Kljušev]].

Godine [[1998.]] održani su treći parlamentarni izbori. Izbornu pobjedu ponijeli su VMRO-DPMNE i Demokratska Alternativa (DA), a u parlament su ušle i PDP-A (Demokratska partija [[Albanci|Albanaca]] u Sjevernoj Makedoniji), SDSM, LDP, PDP. Za predsjednika Vlade izabran je [[Ljubčo Georgievski]] (VMRO-DPMNE), a za zamjenika [[Vasil Tupurkovski]] (DA), a u Vladu su ušli i članovi PDP-A.

Godine 2018. spor oko imena riješen je Prespanskim sporazumom kojim je, u zamjenu za olakšanje ulaska u EU i NATO, pristala dodati imenu pridjev ''sjeverna'' kako bi se razlikovala od grčke pokrajine ''Makedonije''.

U Sjevernoj Makedoniji u službenoj su uporabi dva jezika na državnoj razini: [[Makedonski jezik|makedonski]], čije je postojanje potvrđeno Prespanskim sporazumom iz [[2018.]], i [[Albanski jezik|albanski]]<ref>http://balkans.aljazeera.net/vijesti/albanski-drugi-sluzbeni-jezik-u-makedoniji</ref>. Zakonom o jezicima, koji je stupio na snagu u [[Siječanj|siječnju]] [[2019.]], predviđeno je da se makedonski jezik koristi kao službeni u svim aspektima na cijelom teritoriju države i u međunarodnim odnosima, dok se albanski koristi kao ko-službeni jezik na državnoj razini (dvojezičke table na državnim institucijama), ne računajući obranu, središnju policiju i monetarnu politiku, te na razini lokalne samouprave, gdje ima ima od 20% govornika tog jezika.

Sjeverna Makedonija je suverena, samostalna, demokratska i socijalna država. Državna vlast je podijeljena na [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudbena vlast|sudsku]]. Zakonodavna vlast je u rukama [[Sobranje|Sobranja]] Republike Sjeverne Makedonije ([[parlament]]). Građani na slobodnim, neposrednim i demokratskim izborima biraju 120 zastupnika (''pratenika''), država je podijeljena na 6 izbornih jedinica, mandat zastupnika je 4 godine. Izvršna vlast je u rukama [[Vlada Republike Makedonije|Vlade Republike Sjeverne Makedonije]]. [[Predsjednik Republike Sjeverne Makedonije]] bira se na slobodnim, neposrednim i demokratskim izborima, a mandat je 5 godina. Sudska vlast je u rukama osnovnih, apelacijskih i viših sudova; zadnja instanca je Vrhovni sud.

Sjeverna Makedonija je prije usvajanja sadašnjeg imena (do veljače 2019. zvala se ''Republika Makedonija'') bila članica [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] od [[8. travnja]] [[1993.]], pod imenom ''Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija''<ref>{{citiranje www

|jezik=engleski }}</ref><ref name="Bakotić"/> odnosno na engleskom ''The former Yugoslav Republic of Macedonia'' ''(skraćeno FYR Macedonia and FYROM)'' iz razloga što [[Grčka]], koja je članica [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a, [[Europska unija|EU]] i [[NATO]]-a, ima pretenzije na ime ''Makedonija''. Ratifikacijom Prespanskog sporazuma u veljači 2019. godine ime države je promijenjeno iz ''Republika Makedonija'' u sadašnje ime - '' Republika Sjeverna Makedonija'', te ju je grčka prestala blokirati u euroatlanskim integracijama.

Grad [[Ohrid]] je sjevernomakedonski i pravoslavni [[Jeruzalem]], [[muzej na otvorenom]]. Kulturna baština se proteže od prapovijesti do današnjih dana, u njemu je osnovan i djelovao je prvi Sveslavenski univerzitet osnovan od Sv. Klimenta Ohridskog i Sv. Nauma Ohridskog. [[freska|Freske]] i [[ikona|ikone]] u mnogim [[crkva|crkvama]] i [[manastir|manastirima]] u Ohridu i Sjevernoj Makedoniji su jedinstvene u svijetu. Rijeka Radika i njezin kanjon je ekološka sredina, priroda je neponovljiva, a [[Manastir Sveti Jovan Bigorski]] je jedan od najljepših [[manastir]]a na [[Balkanski poluotok|Balkanu]], raspolaže s jedinstvenim u svijetu [[oltar|oltarom]] izrađenom dubokim [[duborez|duborezom]].

Hrvata je u Sjevernoj Makedoniji na popisu 1994. godine bilo 2248 <ref> [http://www.hic.hr/hrvatski/hid/hid4.htm HIC] </ref>, a prema popisu iz 2002. godine bilo je 2686 [[Hrvati u Makedoniji|Hrvata u Sjevernoj Makedoniji]].<ref name="ZHRM">[http://www.zhrm.org.mk/index.php?option=com_content&view=section&layout=blog&id=9&Itemid=49 ZHRM] O nama</ref>