Franztal: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 4:
== Povijest ==
Nijemci su se naselili u oslobođena i nenaseljena područja južne Ugarske i istočne Hrvatske u tri velika vala.
Prvi je valom upravljao [[Karlo VI.]] početkom 18. stoljeća. Drugim je upravljala [[Marija Terezija]] sredinom 18 stoljeća i tad je doselilo oko 50.000 Nijemaca. Treći je val doselio koncem 18. stoljeća i kojim je upravljao Josip II. [[Podunavske Švabe]] (Donauschwaben) su [[1826.]] postali teritorijalno državljani Kraljevine Ugarske. Iz Banata, iz [[Lazarfeld]]a je skupina onamo koloniziranih Nijemaca pokušala iz dva puta naseliti se u pogranični grad Zemun. Prvi put 1815. nisu uspjeli, i molba im je odbijena. Uspjeli su iz drugog pokušaja i 72 obitelji u kojima je bila 341 osoba je preselila ondje. Za uspjeh pothvata zaslužno je energično zalaganje baruna Brezine von Siegenthala i naporima vojne općine (Militär-Kommunität) Zemuna. Službenu potvrdu dao im je car [[Franjo I.]] 3. studenoga 1816. godine. Zemljište koje im je dodijelio nalazi se u gornjem dijelu Zemuna, ne u starom dijelu (Altstadt), nego u novom dijelu ([[Vorstadt]]). Njemački doseljenici nadjenuli su mu ime '''Siegenthal''' (Dolina pobjede), prema barunu. Na prijedlog policijskog komesara i provizornog pisara [[magistrat]]a u Zemunu Kovačevića izabrano je konačno ime '''Franzensthal''' (Franzova dolina), prema imenu austrijskog cara Franje (nje. Franz). Kovačevićev prijedlog su njemačke obitelji uvažile zato što su ti doseljenici bili vrlo siromašni poljodjelci, a komesar Kovačević im je u kritičnim danima mnogo pomogao snaći se i naviknuti na novo okružje. Osim toga pomogao im je u upravnim stvarima i odnosima s lokalnom upravom, bio je veza s lokalnim vlastima. Kovačević je također pazio da se ne dogode zloporabe i da se među doseljene Nijemce ne uvuku špekulanti koji bi ih iskorištavali. Zbog loših uvjeta već je 1817. dio doseljenika vratio se nazad. 1834. godine podignuta je prva škola. 1834. Švabe su si napravili provizornu školu. 1862. Židovi su iz Beograda otišli u Zemun. 1869. godine Habsburška Monarhija preustrojena je nagodbom u Austro-Ugarsku. '''Franztal''' je bio treći dio grada Zemuna (Stadtteil III von Semlin) koji se isprve polako, a zatim naglo razvio, širio, zbog velika priraštaja narastao brojem stanovnika, a zbog blizine grada Zemuna dogodio se gospodarski zamah i razvitak društava. Odnosi s drugim nacionalnostima bili su bez problema.<ref name="Chronik">(nje.) [https://www.franztal.at/franztal/chronik/ Verein der Franztaler Ortsgemeinschaft] Chronik (pristupljeno 11. travnja 2019.)</ref> Nijemci su se najviše bavili ratarstvom i stočarstvom te su svojim proizvodima opskrbljivali zemunsku tržnicu. Bili su glavni opskrbljivači poljoprivrednim proizvodima. Položaj Zemuna bio je vrlo važan pa je bio jako trgovačko, obrtno i industrijsko središte. Kroz Franztal je prošla i željeznica. Nijemci su vremenom počeli baviti se i tim zanimanjima. Bogatiji Nijemci uskoro su gradili svoje domove u donjem Zemunu. Donji dio grada bio je gospodski dio namijenjen bankarima, činovnicima, liječnicima, ljekarnicima, bogatim trgovcima i dr. 1881. je formalno ukinuta [[Vojna krajina]] i Zemun je postao dio [[Srijemska županija|Srijemske županije]] u [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija |Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]].
1886. utemeljeno je poljodjelsko društvo (Landwirtschaftlichen Verein). Crkva sv. Vendlina u neogotičkom stilu građena je od 1888. do 1892. godine; groblje je srušeno 1950. i 1951. i djelimice
== Poznate osobe ==
|