'''Sloboda vjeroispovjesti''' ili '''sloboda vjere''' je jedna od [[Temeljna ljudska prava|temeljnih ljudskih prava]], koje odlikuju sloboda izražavanja svojih [[svjetonazor|svjetonazornih]] ili vjerskih uvjerenja pojedinca ili skupine ljudi. Uključuje i slobodu promicanja [[religija|vjere]] i neometano izvođenje [[obred]]a.
U današnjem svijetu sloboda vjeroispovijesti uključuje i pravo na [[Diskriminacija|nediskriminaciju]] zbog pripadnosti nekoj vjeroispovijesti. To je posljedica novijih kretanja u pravima manjina - pa tako i vjerskih. Primjerice su [[Židovi]] u Europi stoljećima imali slobodu da prakticiraju svoju vjeru (mnoge su zemlje, ipak, zabranjivale naseljavanje Židova), ali nisu imali pristup zapošljavanju u državnoj službi, niti slobodu da se bave mnogim zanimanjima. Slično je bilo, te u velikoj mjeri jest i danas, u pogledu ne-muslimana u zemljama u kojima je [[Islam]] glavna religija. Također je takvo pravilo u [[Komunizam|komunističkim]] zemljama, gdje jedino [[Ateizam|ateisti]] imaju pristup poželjnijim zaposlenjima i općenito izglede za socijalni napredak.
[[Koncepcija]] vjerskih sloboda posjeduje pozitivan i negativan [[aspekt]]:
* Pod ''pozitivne aspekte slobode vjere'' spada sloboda pojedinca ili skupine ljudi pristupiti vjerskoj zajednici u bilo kojem obliku i sudjelovati obrednim djelima i proslavama ili drugim vjerskim praksama.
* Pod ''negativne aspekte slobode vjere'' spada sloboda pojedinca ili skupine ljudi napustiti vjersku zajednica u bilo koje vrijeme, kao i pravo na nesudjelovanje obrednim radnjama, proslavama i drugim vjerskim praksama. To uključuje i slobodu neotkrivanja svojih osobnih vjerskih ili filozofskih uvjerenja drugima .
Sloboda vjeroispovijesti priznata je u članku 18. [[Opća deklaracija o pravima čovjeka|Opće deklaracije o pravima čovjeka]] [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]].
