Problemski šah: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
sa -> s |
||
Redak 4:
Šahovski problem je vrsta zadatka koga čine: '''pozicija''' (obično predstavljena šahovskim dijagramom), stipulacija odnosno '''uvjet''' zadatka koji se postavlja pred rješavača (npr. mat u 2 poteza) i (jedno ili više) '''rješenje'''. Primenjuju se uobičajena pravila šaha, osim ako nije posebno naglašena izmjena nekih pravila.
Svaki šahovski problem mora zadovoljiti osnovne principe predviđene [[Kodeks šahovske kompozicije|Kodeksom problemskog šaha]] ('''legalnost''' (pozicija bi trebala biti dostižna nekim nizom legalnih poteza, najčešće besmislenim sa šahovskog stajališta, iz početne šahovske pozicije), '''jedinstvenost''' (pojednostavljeno to znači da postoji jedinstveni potezi bijelog, a bijeli je uobičajeno strana koja treba postići zadanu stipulaciju, kojima se dolazi do rješenja – moguće je, i često, da crni ima više obrana, ali potezi bijelog trebaju biti jednistveni), '''ekonomija materijala''' (na ploči bi trebale biti samo one figure koje su nužne za ostvarivanje ideje autora), '''ekonomija igre''' (problem bi se trebao sastojati većinom od tematskih poteza), '''ekonomija vremena''' (ako je
Problemski šah kao disciplina dijeli se na '''šahovsku kompoziciju''' (sastavljanje problema) i '''rješavanje'''.
Redak 63:
U svim dosad navedenim vrstama problema (i ortodoksnim i heterodoksnim) za [[rokada|rokadu]] se pretpostavlja da je dozvoljena osim ako se retrogradnom analizom može dokazati da su se kralj ili dotični top prethodno pomicali. S druge strane, za uzimanje [[en passant]]-a smatra se da nije legalno osim ako se može dokazati da se dotični pješak morao pomaknuti 2 polja odjednom u prethodnom potezu.
*'''problemi šaha
*'''vilinski problemi''':
**uvjetni problemi - najveća skupina vilinskih problema
Redak 77:
**'''najkraća dokazna partija''': najvažnija vrsta retroproblema. Rješavaču je dana pozicija i on mora konstruirati partiju, počevši od normalnog početnog položaja figura, koja se završava tom pozicijom. Bijeli i crni surađuju kako bi se došlo do te pozicije, ali svi potezi moraju biti legalni. Obično je zadan i broj poteza u kojem se mora postići dotična pozicija, iako je zadatak nekad, jednostavno, da se do pozicije dođe u najmanjem mogućem broju poteza.
*'''konstrukcijski zadaci''': ovdje se ne daje nikakav dijagram; umjesto toga cilj je konstruirati partiju s određenim karakteristikama. Npr. "Konstruiraj partiju koja se završava tako što crni matira otkrivenim šah-matom u 4. potezu" ili "Konstruiraj partiju u kojoj crni b-pješak matira u 4. potezu". Neki zadaci ove vrste traže maksimalan ili minimalan broj efekata određenog tipa, npr., partiju s maksimalnim mogućim brojem uzastopnih [[otkriveni napad|otkrivenih šahova]] ili poziciju pri kojoj svih 16 figura kontrolira (tj. napada) minimalni broj polja. Posebna klasa jesu partije jedinstveno određene njihovim posljednjim potezom.
*'''matematički problemi''': problemi izraženi pomoću geometrije i šahovskih figura. Jedan takav problem je [[Konjićev skok (šah)|konjićev put]], u kojem treba odrediti putanju skakača pri kojoj skakač posjeti svako polje na tabli točno jedanput. Drugi primjer je [[Problem osam kraljica|problem 8 dama]], u kojem na tablu treba postaviti 8 dama, ali tako da nijedna ne napada nijednu drugu. Identičan problem, ali
Također šahovski problemi mogu se '''ograničiti na neku varijantu šaha''' (npr. problemi [[patrolni šah|patrolnog šaha]]) '''ili na neku temu''' ([[Lacny]], [[Grimshaw]], [[Novotny]], [[Excelsior]]..).
Redak 83:
Postoje i tzv. '''[[šaljivi šahovski problemi]]'''. To su problemi koji koriste humor kao primarni ili sekundarni element. U njima najčešće postoji neki obrat: kompozitor spriječi rješavača da do rješenja dođe tipičnom analizom ili je konačna pozicija vrlo neobična... Za razliku od običnih šahovskih problema ovi problemi mogu uključivati rješenja koja krše unutrašnju logiku ili pravila igre.
[[Nenad Petrović]] je 1947. sastavio kompoziciju, koja se sastoji od 18 figura,
{{Chess diagram|=
| tright
Redak 109:
Za spomenuti je, da se problemi tipa samomat i pomoćni mat, pored ortodoksnih, redovito nalaze i na programu državnih i svjetskih prvenstava u rješavanju šahovskih problema.
==
U kompoziciji,
U rješavanju, titule se osvajaju slično kao u šahu: osvajanjem normi i postizanjem određenog rejtinga. Za osvajanje titule velemajstora u rješavanju potrebno je osvojiti tri velemajstorske norme i postići rejting od 2600. Za osvajanje norme, rješavač mora na turniru postići performans rejting od 2650 i biti rangiran ne niže od ukupnog broja rješavača s rejtingom od 2550 ili više. Računanje rejtinga je slično kao u šahu.<ref>http://www.ssobz.hr/rsp/marko_filipovic.pdf</ref>
| |||