Umjetnički paviljon: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ukonjeni nepotrebni parametri infookvira, spojeno u paragrafe, commonscat |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 22:
U
svojoj autobiografiji slikar [[Vlaho Bukovac]] – kojemu se pripisuje zasluga što je [[Zagreb]] dobio Umjetnički paviljon – piše kako je, deset mjeseci prije održavanja izložbe u Budimpešti uspio uvjeriti hrvatske umjetnike i političare, da službeno zatraže vladu u [[Budimpešta|Pešti]], da se za potrebe izložbe sagradi poseban izložbeni montažni paviljon (željeznog kostura) koji će se poslije izložbe prenijeti u Zagreb. Njegova se želja ispunila. Još za trajanja Milenijske izložbe, u ljeto [[1896]]. godine ban [[Károly Khuen-Héderváry|Khuen–Héderváry]] priopćuje svoju odluku da paviljon za umjetnine pokloni gradu pod uvjetom da se taj paviljon postavi iza
Graditelji našeg umjetničkog paviljona Floris Korb i Kálmán Giergl znali su odabrati formu koja odgovara namjeni. Prema njihovoj koncepciji peštanska tvornica Danubius za gradnju brodova i strojeva izradila je željezni skelet, jer je već bilo odlučeno da će se prenijeti u [[Zagreb]]. Kostur je skriven zidanom ljuskom i vidljiv samo na ostakljenoj kupoli visokoj 31m. Upravo se kupola paviljona isticala nad mnoštvom ukrasnih, pa i viših kupola i tornjeva mađarskih paviljona, jer je stilom moderna i funkcionira kao izvor svjetla, kao i nadsvjetla u krilima. Forma Paviljona jedna je od varijetetnih oblika muzejsko-galerijskog izložbenog prostora, prilagodljiv tip različitom dobu i stilu, a čini ju jednostavan simetričan tlocrt sa središnjim dijelom kojeg spajaju krila. Vanjska je dekoracija u klasicističkoj jugendstilizaciji, figuralna je plastika na parapetima stubišta i na ugaonim pilastrima krila. Planirani neobarokni dekorativni okviri u unutrašnjosti, između središnje dvorane i krila, nisu bili izvedeni; općenito je sva arhitektonska dekoracija bila vrlo skromna, dok je uobičajeni izgled izložbenog salona postignut zelenilom i zavjesama. No, važna je forma, a ne dekoracija, koja je očito i zamišljena kao privremena, a nadasve četverostrana kupola s lanternom, gotovo preteška za tu zgradu bez pravog podnožja i temelja, jer je ležala samo na drvenim pilotima. Kupola će svoj pravi dominantni karakter pokazati tek u Zagrebu.
Redak 48:
== Otvorenje ==
Prvom izložbom zagrebačke mlade [[Secesija|secesije]] – grupe koja se na čelu s [[Vlaho Bukovac|Bukovcem]] izdvojila iz Društva umjetnosti i nazvala Društvom hrvatskih umjetnika – svečano je [[15. prosinca]] [[1898.]] godine otvoren Umjetnički paviljon. Sasvim u duhu ''belle époque'', izložba se zove ''Hrvatski salon''. Od tog vremena, Umjetnički paviljon je mjesto gdje se uvijek održavaju izložbe Zagrebačkog salona, i svih većih izložbi u Zagrebu sve do kraja [[1930-ih]], kad je Zagreb počeo
== Izvori ==
{{Izvori}}
| |||