Crvena Hrvatska: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 50:
Turski putopisac [[Evlija Čelebi]] (1611. - 1682.) je išao iz Hercegovine u [[Dubrovnik]] kao pašin izaslanik pa je tom prilikom proputovao čitavu južnu Dalmaciju. Opisujući te krajeve kaže da većinu stanovništva u [[Herceg Novi|Herceg Novom]] čine [[Albanci|Arnauti]], Bošnjani i [[Hrvati]] ([[Putopis Evlije Čelebija#Peti tom|V. tom]], 454.). Iz grada [[risan|Risna]] pošla je tada vojska da pokori odmetnike po planinama Pive i [[Nikšić]]a, kojoj se priključio i Evlija. Najprije su stigli u nahiju Pivu. Tu kaže, da su to sve čisti, pravi Hrvati, kojima daje i pridjevak [[neprijatelj|dušmani]] ([[Putopis Evlije Čelebija#Šesti tom|VI. tom]], 467.). Ovdje Evlija označuje dakle jugoistočne krajeve Crvene Hrvatske. S ovog pohoda stigla je vojska u [[Gatačko polje]]. Odatle je dubrovački poslanik, koji je nosio ostatak blaga (danka) krenuo u Carigrad. Sutradan su stigli glasnici od poslanika, da su ih napali [[kotor]]ski [[uskoci]]. Suhrab Mehmed-paša naredi Evliji, da ide spašavati blago. U vojni odred, koji je pošao tada u pomoć određeno je i tri stotine "dobro opremljenih, savršenih [[borac|gazija]] Hrvata".<ref>Fehim Spaho [http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/evlije.html Hrvati u Evlija Čelebijinu putopisu] HercegBosna.org</ref>
[[Stefan_Uroš_II.]] u svoj povelji manastiru [[Manastir Banjska|Banjska]] ([[Povelja kralja Milutina manastiru Banjska|Svetostjepanska hrisovulja]]), pored ostaloga, navodi i mnoga osobna imena tadašnjeg vremena. Jedno od tih imena je i ime ''Hrvatin''. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= Povelja kralja Milutina manastiru Banjska - Svetostefanska hrisovulja, str. 8.|year= 2011. |url= |publisher= Službeni Glasnik |location= Beograd |id= }}</ref><ref>{{Cite book|last= Budisavljević |first= Borislav |authorlink= |title= Atlas 37 grana rodoslova Budisavljevića, str. 431
pominje Harbanase (pisma 136., 143.), ali i Arbanase (pismo 142.)
== Etnogeneza Crv. Hrvatske ==
|