Koncentracijski logor Jasenovac: razlika između inačica

 

U [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]] - državnoj zajednici čiji je [[Komunizam|komunistički]] režim u jasnom nedostatku demokratskog legitimiteta stalno tražio opravdanje svojega postojanja ulogom komunista u borbi protiv [[Fašizam|fašizma]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] - službena je [[propaganda]] intenzivno promovirala megalomansko mitomansko prikazivanje Jasenovca kao izrazito masovnog stratišta u kojem je na najsvirepije načine pobijeno čak oko 750 tisuća žrtava. Cilj održavanja tog crnog mita bilo je ocrnjivanje, stigmatiziranje i ušutkivanje Hrvata, uzgoj stalnog osjećaja sramote uz osjećaj hrvatske nacionalne samosvijesti i [[tabu]]iziranje svake pomisli na hrvatsku samostalnost; a s druge strane, cilj je bio vječito izdizanje Srba kao nedužnih žrtava hrvatske državne i nacionalne ideje kojima se Hrvati i Hrvatska dovijeka moraju ispričavati i vječnim ustupcima i darovima na svoju štetu umilostivljavati, tješiti "vječnu žrtvu" i nadoknađivati neke "zasluge" "[[Nebeska Srbija|državotvornom]]" "čuvarima Jugoslavije" - Srbiji i Srbima. Nakon nestanka tog režima i države uglavnom se prihvaćaju podatci srpskog demografa Bogoljuba Kočovića i hrvatskog demografa Vladimira Žerjavića, koji su jasno ukazali da je riječ o brojci koja je bila moguća jedino uslijed namjernih grešaka u izračunavanju demografskih gubitaka na području Jugoslavije u II. svjetskom ratu. Uz ispravno korištenje demografskih metoda, znanstvenici smještaju vjerojatni broj žrtava ustaških stratišta (među kojima je Jasenovac bio daleko najveći) na oko 115 tisuća.<ref>[http://www.ic-jasenovac.com/pdf/1/Jasenovac%205.pdf Zapisnici i izlaganja s Prve međunarodne konferencije o Jasenovačkim sabirnim logorima, City University New York, 1997. (organizatori Bernard Klein i Milan Bulajić)], izlaganje Vladimira Žerjavića, str. 208 - 215, izlaganje Milana Bulajića, str. 216 - 228. Posjećeno 21. svibnja 2016.</ref>

Ishodište crnih mitova je dokument iz 1946. godine, izvješće Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, naslovljeno ''Zločini u logoru Jasenovac''. Sastavljeno je bez dokumenata, na temelju izjava svjedoka i zapisnika triju komisija koje su obišle logor Jasenovac 11. i 18. svibnja i 18. lipnja 1945., prepuno pretjeranih, nevjerojatnih, pa i apsurdnih navoda i tvrdnji. Premda je 1947. godine prema poimeničnim podatcima Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača NR Hrvatske iz 1947. utvrđena višestruko manja brojka, odnosno da su u logorima NDH život izgubile 25 773 osobe s područja Hrvatske, a da broj žrtava logora Jasenovac s područja Hrvatske iznosi 15 792 i logora Stara Gradiška 2927, osporavanje mitologiziran brojke izvješća bilo je političko samoubojstvo.<ref>[https://hrcak.srce.hr/file/161951 Portal Hrčak] Vladimir Geiger: ''Brojidbeni pokazatelji o žrtvama logora Jasenovac, 1941.–1945. (procjene, izračuni, popisi)'', Časopis za suvremenu povijest br. 2 str. 213. 2013.</ref>