UDBA: razlika između inačica

 

'''UDBA''' ([[srpski|sr.]] ''Uprava državne bezbednosti'', [[hrvatski|hr.]] ''Uprava državne sigurnosti'') je bila zloglasna [[tajna policija]] za vrijeme druge [[SFRJ|Jugoslavije]], a nastala je [[1946.]] godine preustrojem [[OZNA|OZNE]]<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=47352 Uprava državne bezbjednosti], enciklopedija.lzmk.hr, pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref> i prestala je djelovati pod tim imenom raspadom [[SFRJ]] u [[1990-ih|1990-ima]]. Pomoću brojnih [[doušnik]]a služila je i kao sredstvo zastrašivanja i [[teror]]a protiv [[disident]]a te kritičara [[režim]]a. Danas u Srbiji djeluje reorganizirana agencija pod imenom ''Bezbednosno informativna agencija'' ([[BIA]], hrv. ''Sigurnosno informativna agencija''). Nakon sloma komunizma velik dio ''Udbaša'' u Hrvatskoj pod operativnim nadzorom [[Josip Manolić|Josipa Manolića]] prešao je u novouspostavljene hrvatske tajne službe.<ref name="24sata">Ivan Kraljević, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/880/8949/www.24sata.hr/dossier/view/63/index.html ''Dossier: Slučaj Perković ili tko su hrvatski obavještajci''], ''[[24sata]]'' (u pismohrani na haw.nsk.hr), pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref> U Hrvatskoj je prema podacima za [[2011.]] godinu prosjek mirovina "radnika na određenim poslovima" (UDBA) koji imaju povlaštene mirovine 3.736,47 kuna, a dobiva je 16.314 osoba.<ref>Franjo Dobrović, [http://www.tjedno.hr/borci-za-hrvatsku-imaju-manje-mirovine-od-udbaa/ ''Borci za Hrvatsku imaju manje mirovine od Udbaša''], tjedno.hr, 27. prosinca 2011., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref> Brojni bivši agenti Udbe primljeni su u neovisnoj Hrvatskoj u sigurnosne i obavještajne službe.

 

Dio javnosti u današnjoj Republici Hrvatskoj koristi riječ UDBA u jednom novom značenju; kao naziv za navodno utjecajni milje kojega su formirali pripadnici obavještajnog sustava bivšega komunističkoga režima. Za njih je UDBA "godinama pritajena neformalna mreža upućenih u tajne, s mnogim važnim vezama u zemlji i inozemstvu i financijski potpuno osigurana, koja zakulisno nadzire i usmjerava sve važne procese u državi."<ref>[[Ivan Bekavac]], [http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=24777 ''Ostatci nedemokratskih režima i hrvatska budućnost (1). "Vi i nacisti ste dva rođena brata"''], ''[[Glas Koncila]]'', 22. lipnja 2014., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref>

 

== Nastanak i zadaća ==

 

UDBA je od svog samog početka bila instrument [[Josip Broz Tito|Titovoga]] [[režim]]a. Glavna joj je zadaća bila praćenje i prisluškivanje osoba koje su predstavljale prijetnju za tadašnji režim, bilo u tuzemstvu ili inozemstvu. Nerijetko je pribjegavala i [[državni terorizam|državnim teroru]] ubojstvima, i to mahom [[disident]]a - emigranata iz bivše Jugoslavije, neovisno o nacionalnoj pripadnosti, koji su Jugoslaviji bili ozbiljna prijetnja.

 

[[1960.]] godine je u [[Buenos Aires|Buenos Airesu]] u dvorani ''Hrvatskog doma'' aktivirana bomba u čijoj je detonaciji poginula i trogodišnja Dinka Domančinović. Ta akcija bila je ciljano usmjerena <ref> "Zločinačku narav UDB-e najbolje ilustrira teroristički napad bombom na prostorije Hrvatskog doma u ulici Salta br. 1241 u Buenos Airesu. Bombu su, oko 22.00 sata, 16. srpnja 1960. prema izjavama očevidaca, postavile dvije nepoznate osobe, koje su pobjegle automobilom koji ih je čekao u susjednoj ulici. Očevidci tvrde da su teroristi prije izvonenja bombaškog napada zavirivali u dvoranu gdje se mladež zabavljala proslavljajući posljednji dan školskih praznika, te su morali biti svjesni svog zločinačkog čina." http://www.safaric-safaric.si/udruge/hsk/201012%20Izvjesce%20vijeca%20komisije.pdf , pristupljeno 26. srpnja 2016.</ref> protiv djece, s obzirom na to da se u spomenutoj dvorani slavio posljedni dan školskih praznika.

 

== Struktura ==