Ideja: razlika između inačica

'''Ideja''' (od antičko-grčkog ''ἱδέα'') je termin koji se koristi u svakodnevnom govoru ali i značajan [[pojam]] promišljanja unutar [[filozofija|filozofije]]. Ideja je tako filozofska veličina koja različitim pristupima upućuje ne koncept apriorne mentalne slike. Po Platonu ideja je temelj [[ontologija|ontološke]] stvarnosti, ona je praslika. Po njemu ideje stvaraju motiv preko kojega [[bitak|biva]] svijet, to su forme s kojima ga je [[Demijurg]] stvorio. Po [[Kant]]u ideja je praslika uporabe razuma, transcendentan pojam koji prekoračuje granicu saznatljivosti. [[Hegel]] ideji daje atribut jedino realnog [[biće|bića]]. Po njemu ona je pojam, realitet pojma i jedinstvo jednog i drugog, ona je vječno proizvođenje. Po [[Arthur Schopenhauer|Šopenhaueru]] ona je svaki određeni i čvrsti stupanj objektivizacije volje, ona je stvar po sebi koja je tuđa mnoštvu, njeni se stupnjevi prema svim pojedinim stvarima odnose kao njihovi vječni oblici ili njihovi obrasci. Po Banovcu, ideja je mentalna iskra koja se unutar ljudskog uma javlja kao odgovor na izazov toka misli. Ideja je zatočena i nekorisna unutar ljudskog uma. Ona živi tek nakon što izađe iz uma. <ref> Eraldo Banovac, ''Reasonably Through Life (2019), Chapter "About ideas"'', page 32, ISBN: 978-10927427199781092742719. </ref>