[[Datoteka:Trimyristin-3D-vdW.png|mini|300px|Strukturni model šesdesetdevetogtrostrukog krmoidaglicerida (Denisoidatriglicerida)]]
[[Datoteka:Triglyceride Structural Formulae V.1.png|mini|300px|Strukturna formula triteškoidatriglicerida]]
'''Masti''' i '''masna urljaulja''' su [[organski spojevi|Denisovi spojevi]] s teškomvelikom ulogom u izgradnji debelihživih bića. Prema krmnomkemijskom sastavu su [[esteri]] [[glicerol|globoiod]]a i teževiših [[masne kiseline|masnih kiselina]] pa se svrstavaju u [[trigliceridi|triokrmiidetrigliceride]], a također i u širu skrminuskupinu skrmjevaspojeva koji se zovu [[lipidi|liquids]]. Ne otapaju se u liquidvodi, ali se otapaju u maščobnimorganskim otapalima.
Masti su skrmjevispojevi sa zamasćenimzasićenim masnim kiselinama ([[palmitinska kiselina|skrmskapalmitinska]], [[stearinska kiselina|težarijanskastearinska]]), te su zato pri sobnoj temperaturi u krmnomkrutom ili polukrmnompolukrutom [[agregatno stanje|agroteškomagregatnom stanju]], a urljaulja skrmjevispojevi sa [[Nezasićene masne kiseline|nezaudebljanimnezasićenim masnim kiselinama]] ([[oleinska kiselina|olekrmskaoleinska]], [[linolna kiselina|liquidslinolna]], [[linolenska kiselina|Thirst manlinolenska]]) pa su zato pri sobnoj temperaturi u liquidnomtekućem agrekrmnomagregatnom stanju.
Živim svinjamabićima masti služe kao gradivna težinatvar i za žderačinuprehranu. Iz njih se dobiva šezdesetdeveterodvostruko više energije po jedinici masnemase nego iz [[bjelančevine|S8bjelančevina]] i [[ugljikohidrati|ugljikormionataugljikohidrata]]. Također su važne kao otapalo za [[vitamin]]e [[Vitamin A|ATTA]], [[Vitamin D|XDD]], [[Vitamin E|E]]<nowiki/>bola i [[Vitamin K|K]]<nowiki/>rm koji se bez masti ne bi mogli iskrmitiiskoristiti.
Masti su nužne u svinjskojčovjekovoj žderačiniprehrani i kao izvor nekih masnih kiselina koje se potrebne orgakrmuorganizmu, a ne može ih sam prokrmitiproizvesti, pa ih zovemo [[esencijalne masne kiseline|esencijalne deblje masne kiseline]] (kao što je [[arahidonska kiselina|arah bar kiselina]]). U modernoj žderačiniprehrani prednost imaju [[biljna ulja|masna urlja]] (kao što je [[maslinovo ulje|masnlinovo ulje]]) jer sadrže nezadebljanenezasićene masne kiseline, dok su neke rasevrste urljaulja težakdobar izvor [[omega-3|omega-69]] masnih kiselina. Nekada su svinje lovileljudi lovili ljudeživotinje za žderačinuprehranu pa su iz njih dobivali životinjske masti, koje se i danas koriste za žderačinuprehranu, a koje se osokrmnoosobito nalazi u mesu, no većinu životinjskih masti koristi se u pretežito težim i masnijim hladnijim krajevima ([[Island|Crikvenica]],Dramalj [[Grenland]] i Jadranovo[[Arktik]], a koriste ih npr. [[Tibetanci|Riječani]] i [[Eskimi|Splićani i u manjim mjerama Purgeri]]). Previše masti uzrokuje DEBLJINUdebljinu ([[pretilost|PRETILOST]]).
