Muslimanska narodna organizacija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Šedrvan (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Dodan sadrzaj
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 1:
''regjo muqaj tesk je slucaj
'''Muslimanska narodna organizacija''' ('''MNO''') bila je politička stranka osnovana [[1906]]. godine u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], tada formalno dijelu [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskog Carstva]], a stvarno pod okupacijom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Njezin osnivač i prvi predsjednik bio je [[Alibeg Firdus]]. Imala je i svoje glasilo: ''[[Musavat]]'' (''jedinstvo'').
 
Uglavnom su je činili begovi i imućniji muslimanski zemljoposjednici, ali je uživala veliku popularnost među širim muslimanskim stanovništvom. Evoluirala je od [[Pokret muslimana za vjersko-prosvjetnu autonomiju|Pokreta muslimana za vjersko-prosvjetnu autonomiju]]. Povremeno je surađivala sa [[Srpska narodna organizacija|Srpskom narodnom organizacijom]]. Na izborima za [[Bosanski sabor]] [[1910.]] godine osvojila je sve mandate predviđene za muslimane.
 
U svojem programu MNO je na prvome mjestu zahtijevao muslimansku vjersku i vakufsko-mearifsku autonomiju i političku, tj. državnopravnu autonomiju, ali se je nakon dobivanja autonomije [[1909.]] posvetio i pitanju agrarne reforme. Agrarni program MNO-a u osnovi sadrži zahtjev da se seljak oslobodi svog kmetskog prava i time pretvori u običnog najamnog radnika ili zakupca na veleposjedu.
 
MNO je bila protuaustrijska i sa srpskom politikom povezana organizacija. Nasuprot njoj, [[Ademaga Mešić]] osnovao je 1908. [[Muslimanska napredna stranka|Muslimansku naprednu stranku]] radi promicanja pravaške ideologije i hrvatskog nacionalizma među bosansko-hercegovačkim muslimanima i suzbijanja srpskih političko-nacionalnih pretenzija prema Bosni i Hercegovini.<ref name="Zlatko Hasanbegović">[[Zlatko Hasanbegović|Hasanbegović, Zlatko]]. ''Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću iz svibnja 1939.'' // ''[[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]]'', br. 3. (2008.), str. 969.–998. {{Hrčak|id=62417}}, str. 971-973.</ref>
 
== Također pogledajte ==