Matija Divković: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15512 Oznake: mobilni uređaj mobilna aplikacija Android |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Nauk krstjanski.png|mini|'''Matija Divković''': ''Nauk krstjanski'', Venecija 1611. Pisano [[bosančica|bosančicom]].]]
[[Datoteka:Besjede.jpg|mini|'''Matija Divković''': Besjede, Mleci 1616.]]
Fra '''Matija Divković''' (Jelaške kod [[Vareš]]a [[1563.]] - [[Olovo (BiH)|Olovo]], [[21. kolovoza]] [[1631]].),
== Život ==
Redak 19:
Ove su knjige nastajale zbog potrebe vjere katoličkog puka, pa je tako ''Nauk krstjanski'' (1611), koji zovu i veliki, namijenjen kleru, dok je drugi ''Nauk krstjanski'' (1616), nazvan mali, postao čitanka za narod. Dok je "Veliki nauk" sastavljen od više dosad neustanovljenih [[latinska književnost|latinskih djela]] (iz propovijedi Ivana Herolta, Bernardina Bastija i dr.), "Mali nauk" je pisan u obliku dijaloga između učitelja i učenika, u kome veći dio zauzimaju stihovi i proza, različitog nabožno-poučnoga sadržaja. Ova je knjiga bila jedna od najraširenijih knjiga u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a upotrebljavala se i u susjednoj [[Dalmacija|Dalmaciji]].
Mali ''Nauk krstjanski'' doživio je preko osam izdanja. U njemu su pouke koje Divković "od Ledezmova i Bellarminova nauka u jedno stisnu". Točnije da kažemo, Divković se služio
''Sto čudesa...'' nešto su slobodniji prijevod srednjovjekovnih legenda Ivana Herolta (''Promptuarium discipuli de miraculis B. M. Virginis'', mletačko izdanje 1598). ''Beside...'' su zbirka [[propovijed]]i namijenjenih svećenicima i redovnicima; većinom su sastavljene prema Heroltovoj zbirci (''Sermones discipuli de tempore et de Sanctis''), kao i prema zbirkama nekih drugih katoličkih pisaca.
Redak 25:
== Nasljeđe ==
Matija Divković ima povijesnu zaslugu kao utemeljitelj
Kako se moglo iz svega navedenoga razabrati, Divković nije izvoran pisac; on prevodi i prerađuje. Kao prevodilac "nije pedantan prema svojim izvorima", što mu daje kakvu-takvu stvaralačku mogućnost te mu koristi da sve to prenese u pučki način izražavanja [[štokavski]]m narodnim narječjem, pomiješano [[ikavski|ikavsko]]-[[ijekavica|ijekavskim]] govorom koji se govorio između Olova i Kreševa u Bosni.
Redak 31:
Obzirući se na izvore njegovih djela kojima se pomagao u suradnji na [[protureformacija|protureformaciji]], izbor je njegov već u ono vrijeme bio zastario, pošto [[barok]]no katoličko doba traži i nalazi uzore u katoličkoj književnosti kasnoga srednjeg vijeka. Znači li to, možda, da nije dobro poznavao literaturu predmeta ili što drugo? Istraživači misle da je Divkoviću mnogo značila sredina kojoj su njegova djela bila namijenjena, pa je birao djela zbog jačeg utjecaja na puk, jer će to pomoći i cilju komu su ona namijenjena, tj. katoličkoj protureformaciji. Zbog toga je Divković izabrao i oblik priča i stihova. To bi možda bio glavni razlog da se Divković tako uspješno približio puku, te ga je učinilo popularnim da ga je mogao potisnuti nešto kasnije jedino [[Andrija Kačić Miošić]]. Divković se najviše približio narodnom piscu. To se vidi iz njegovih ''Besida...''; u njima ima neposrednosti. Dok se protureformatori, zbog napretka u vremenu, drže više-manje [[racionalizam|racionalizma]] da bi privukli što više svijeta, Divković ulazi u srednji vijek i tu ostaje i time osvaja.
Divkovića su nasljedovali u stilu i načinu brojni poznati i manje poznati
== Vanjske poveznice ==
* [http://hrcak.srce.hr/file/44034 Prilog znanstvenoj raspravi o djelima bosanskog franjevca fra Mate (Matije) Divkovića, Vine Mihaljević]
* [http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/
*[http://www.hrvatska-rijec.com/2011/04/matija-divkovic-otac-bosansko-hercegovacke-i-hrvatske-knjizevnosti-u-bih/ Matija Divković, tekst iz "Hrvatske riječi"] otac bosanskohercegovačke i
*[http://hr.scribd.com/doc/47361549/Fra-Matija-Divkovi%C4%87-Nauk-krstjanski-1611 Svjetlo riječi] poseban prilog - četiri stoljeća prve tiskane knjige u Bosni i Hercegovini na narodnom jeziku
* [http://www.mdz-nbn-resolving.de/urn/resolver.pl?urn=urn:nbn:de:bvb:12-bsb10862378-2 ''Nauk Krstianski'', u Mnecieh 1641.], digitalizirano u [[Bayerische Staatsbibliothek https://www.bsb-muenchen.de/|Bayerische Staatsbibliothek]]
|