Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata: razlika između inačica

{{Hrvatska povijest}}

[[Hrvatski povijesni prostor u prapovijesti|Najstariji tragovi]] [[evolucija čovjeka|ljudske nazočnosti]] na [[hrvatska|hrvatskom tlu]] potječu iz [[Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu|starijeg kamenog doba]]. U špilji [[šandalja|Šandalji]] pokraj Pule i u [[punikve|Punikvama]] pokraj Ivanca otkrivene su kamene izrađevine predneandertalske rase, a ostatci [[neandertalci|neandertalskoga pračovjeka]] pronađeni su na [[krapinski pračovjek|Hušnjakovu brijegu u Krapini]]. Arheološki nalazi iz [[paleolitik]]a otkriveni su i na drugim lokalitetima diljem Hrvatske ([[špilja Vindija|Vindija]], [[Veternica]] i dr.). [[Hrvatski povijesni prostor u mlađem kamenom dobu|Neolitik]] (oko 6000. pr. Kr. – oko 3000. pr. Kr.) je obilježen podizanjem stalnih i organiziranih [[naselje|naselja]], kao i izradom keramičkoga posuđa i plastike. Na jadranskom području najznačajnije su [[arheološka kultura|neolitičke kulture]] [[impresso-keramika|impresso]], [[danilska kultura|danilska]] i [[hvarska kultura|hvarska]], u unutrašnjosti [[sopotska kultura|sopotska]] i [[korenovska kultura|korenovska]], a glavna su nalazišta otkopana u [[Arheološko nalazište Smilčić|Smilčiću]] pokraj Zadra, [[danilska kultura|Danilu]] pokraj Šibenika, [[markova špilja|Markovoj]] i [[grapčeva špilja|Grapčevoj špilji]] na Hvaru i dr. Prijelazno razdoblje iz kamenoga u brončano doba, tzv. [[Hrvatski povijesni prostor u bakrenom dobu|eneolitik]], u kojem započinje obrada i uporaba prvog metala – bakra, pokriva [[vučedolska kultura]] (oko 3000. pr. Kr. – oko 2200. pr. Kr.), nazvana prema lokalitetu [[Vučedol]] na obali Dunava pokraj Vukovara. U [[Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu|brončanom dobu]] (oko 2500. pr. Kr. – oko 800. pr. Kr.), razdoblju velikih etničkih nemira i migracija, nastavlja se razvijati metalurgija i tehnologija obrade brončanih predmeta. Izdvaja se više kulturnih skupina (u Istri [[Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu#Srednje brončano doba|gradinska kultura]], u sjevernoj Hrvatskoj [[kultura polja sa žarama]], u Dalmaciji [[cetinska kultura]] i dr.), koje su nastale simbiozom prijašnjih kulturnih tradicija i raznovrsnih utjecaja snažnih okolnih kultura. Pojavom sustavne proizvodnje i uporabe željeznih predmeta započelo je [[željezno doba]] (oko 800. pr. Kr. – početak 1. st.), tijekom kojega su se na prostoru današnje Hrvatske pojavile prve etničke zajednice, čija su imena zabilježili grčki i rimski pisci. Pripadale su ilirskim [[Hrvatski_povijesni_prostor_u_željeznom_dobu#Histri|Histrima]], [[Hrvatski_povijesni_prostor_u_željeznom_dobu#Japodi|Japodima]], [[Hrvatski_povijesni_prostor_u_željeznom_dobu#Liburni|Liburnima]], [[Hrvatski_povijesni_prostor_u_željeznom_dobu#Delmati|Delmatima]], Ardijejcima i dr., a bile su pod snažnim utjecajima [[Hrvatski_povijesni_prostor_u_željeznom_dobu#Grci|grčkih]] i [[Hrvatski_povijesni_prostor_u_željeznom_dobu#Histri|italskih kultura]] te od 4. st. pr. Kr. i pod utjecajem [[Hrvatski_povijesni_prostor_u_željeznom_dobu#Kelti|keltske duhovne i materijalne kulture]].