Otvori glavni izbornik

Promjene

m
==Povijest==
[[Datoteka:AmsterdamDamsquar.jpg|mini|<center>Gerrit Adriaenszoon Berckheyde (1638.–1698.), ''Amsterdamski trg Dam'']]
Palača je izgrađena kao gradska vijećnica u Amsterdamu i kao takvu je [[29. srpnja]] [[1655.]] otvorio Cornelis de Graeff, tadašnji gradonačelnik Amsterdama. Sagradio ju je Jacob van Campen koji je upravljao projektom izgradnje od [[1648.]] god. Izgrađena je s 13.659 drvenih greda i koštala je 8,5 miliona [[gulden]]a. Žućkasti [[pješčenjak]] je značajno potamnio tijekom vremena, a [[mramor]] je odabran kao materijal za interijer. Osobito u interijeru se može zamijetiti kako je Jacob van Campen bio je inspiran [[starorimska arhitekturaumjetnost#Arhitektura|rimskim administrativnim palačama]] i javnim zgradama. Želio je izgraditi novi kaptol za amsterdamske gradske očeve koji su se smatrali konzulima „Novog Sjevernog Rima”. Izgradnju je nadgledao gradski inženjer Daniël Stalpaert, a skulpture je izradio Artus Quellijn iz [[Antwerpen]]a. Interijer, fokusiran na moć i prestiž Amsterdama, završen je kasnije. Slike unutar palače izradili su [[Govert Flinck]], [[Jacob Jordaens]], [[Jan Lievens]] i [[Ferdinand Bol]]. [[Rembrandt]]ovo najveće djelo, ''[[Zavjera Klaudija Civilisa]]'' je odabrano za palaču, ali nakon što je bilo izloženo u palači par mjeseci, vraćeno je umjetniku; ostatak fragmenata je trenutno u [[Stockholm]]u.
[[Datoteka:Paleis op de dam 1900.jpg|mini|<center>Kraljevska palača u Amsterdamu 1900. god.]]
Nakon patriotske revolucije koja je oduzela moć dinastiji [[Orange-Nassau]], nova [[Batavijska republika]] je samo desetak godina kasnije morala prihvatiti Luja Napoleona, brata [[Napoleon|Napoleona Bonaparte]], kao kralja [[Luj I. Bonaparte|Luju I. od Holandije]] [[1806.]] god. Nakon sazivanja suda u Haagu i Utrechtu, Lujo Napoleon preselio se u Amsterdam i pretvorio gradsku vijećnicu u svoju kraljevsku palaču. Iz tog razdoblja datira većina namještaja, lustera i satova palače.