Razlika između inačica stranice »Hadis«

Obrisano 65 bajtova ,  prije 1 godinu
sit.
(→‎Haber: Popravljena tipkovna greška)
Oznake: uređivanje s mobilnog uređaja Wikipedija za mobilne uređaje
(sit.)
{{Islam}}
'''Hadis''' ([[arapski jezik|ar.]] حديث) u arapskom jeziku znači vijest i govor uopće. Termin hadis je imenica u značenju (الأخبار) izvedena iz infinitiva druge vrste glagola (حـد ث). Tim terminom se označava svaki govor, priopćavanje, novost, obavijest, pričanje, prenošenje, izvještavanje itd.
U hadiskoj nauci riječ hadis kao stručni izraz ima posebno značenje. Tamo hadis znači "ono što je [[Muhammed]], [[s.a.v.s.]], rekao, uradio ili vidio da neko nešto čini, pa svojom šutnjom to odobrio i dotičnog ne opomenuo". U hadis spadaju i one vijesti koje govore o Poslanikovim svojstvima tj. o tome kakav je Poslanik bio po svojim vanjskim i duševnim osobinama.
 
== Porijeklo termina "Hadis" ==
Ova definicija hadisa je raširena među hadiskim učenjacima, iako se ponekad smatra da hadis im općenitije značenje, te se hadisom prema njihovom mišljenju nazivaju i izreke Poslanikovih drugova [[Ashab]]a i izreke pokoljenja iza njih - tabiina. Ova upotreba je rijetka ili posve odbačena.
Ponekad bi [[Muhamed]] s.a.v.s., nazivao svoje riječi hadisom i time kao da je htio ukazati na razliku između njegovih riječi i riječi koje se pripisuju drugima. Otuda se može reći da je Muhamed, udario temelj upotrebi riječi hadis u onom značenju koji se danas koristi u islamu. Kao primjer takve upotrebe termina hadis nalazimo u razgovoru koji se vodio između Muhameda i [[Ebu Hurejre]], istaknutog ashaba, kada mu je Ebu Hurejre pristupio i upitao za najsretnijeg čovjeka na [[Sudnji dan|Sudnjem danu]] zahvaljujući zauzimanju Muhameda na šta mu je na to odgovorio da je znao da za ovaj hadis neće upitati niko prije Ebu Hurejre, "zbog njegova interesa za izučavanje Hadisa".
 
== Hadiska terminologija ==
 
=== Haber ===
Proučavatelji hadiskih znanstvenih disciplina ističu da i pojam '''haber''' ('''الخـبر''') nije ništa drugo do [[istoznačnica]] za hadis, čak i određenija nego termin sunnet, jer kažu da [[Arapski|arapska]] riječ "'''المحـديث''' (El-Muhadis) znači isto što i riječ '''الأخبار''' (El-Ahbar). Ovo dalje znači da hadisom označavamo nešto što se pripisuje Muhamedu s.a.v.s. preko kontinuiranog i pouzdanog lanca prenošenja. Pa ipak oni prave razliku između onoga ko se bavi izučavanjem povijesti i onoga ko se bavi izučavanjem hadisa. Prvom su dali ime '''الأخـباريّ''' (El-Ahbari) a drugom '''المحـدّث''' (El-Muhadis).
Osim toga, termin hadis i haber razlikuju se i u općenitosti i u posebnosti, jer je svaki hadis istovremeno i haber, a svaki haber nije i hadis.
 
Na 136. stranici prvog poglavlja knjige "Mahzen-ul’ulum" , koja je tiskana [[1308]]. po [[hidžra|hidžri]] u [[Istanbul]]u, hadisi su podijeljeni i definirani na sljedeći način:
 
# '''Hadis-i musned:''' Oni hadisi koji idu od "Tabi’ina" (generacija muslimana nakon [[Ashab]]a direktno do [[Muhamed]]a [[s.a.v.s.]] bez spominjanja ijednog od Ashaba.
# '''Hadis-i musned-i muttasil:''' Oni hadisi čiji sened (lanac prenositelja) ide, bez prekida, do Muhameda s.a.v.s. to jeste,jest u njima ne nedostaje ni jedan od prenositelja.
# '''Hadis-i musned-i munkati:''' Oni hadisi u kojima su svi prenositelji (ravije) [[Ashab]]i.
# '''Hadis-i mevsul:''' Oni hadisi, od hadis-i musned-i muttasil, u kojima je Ashab prenio Hadis rekavši, "Čuo sam [[Resulullah]]a da je rekao"
# '''Hadis-i mutevatir:''' Su oni hadisi koje su mnogi ashabi čuli od Muhameda s.a.v.s. i koje je od njih čulo puno svijeta i koji su zapisani u knjige, nakon što su ih masovno čuli, od osoba koje ne bi rekle neistinu. Moramo potpuno i bez sumnje vjerovati i raditi mutevatir hadis-i šerife. Ko ih ne vjeruje postaje [[kafir]].
# '''Hadis-i mešhur:''' Oni hadisi koji su u drugom vijeku postali čuveni iako ih je u prvom vijeku [islama] prenijela samo jedna osoba. Dakle, to su hadisi koje je od Poslanika čula samo jedna osoba od koje je, kasnije čulo puno osoba od kojih je čulo još više svijeta. Ovi hadis-i šerifi su preneseni kao mutevatir do zadnje osobe koja ga je čula. Također postaje kafir i onaj ko ne vjeruje mešhur hadis. (Ibni Abidin, 176. stranica.)
# '''Hadis-i mevkuf:''' Oni hadisi čiji prenositelji se lančano nastavljaju do Ashaba u kojem Ashab nije rekao, "Čuo sam Poslanika da je rekao" nego, "Čuo sam da je Poslanik rekao."