Kalifornijski zaljev: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
update podataka i poveznica |
||
Redak 6:
|mjerilo = vii ix, x
|ugroženost = -
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/1182 1182]
|država = {{ZD+X/M|MEKS}}
}}
'''Kalifornijski zaljev''' ([[španjolski|šp.]] ''Golfo de California''), također poznat kao '''Cortesovo more''' (''Mar de Cortés'' ili ''Mar Bermejo'') je vodena masa koja razdvaja [[Baja California (poluotok)|poluotok Kaliforniju]] od ostatka sjeveroistočnog [[Meksiko|Meksika]]. Omeđuju ga [[Savezne države Meksika|meksičke savezne države]] [[Baja California]], [[Baja California Sur]], [[Sonora]], i [[Sinaloa]]. Premda je "Kalifornijski zaljev" prevladavajući naziv na većini današnjih karata, lokalno stanovništvo češće koristi ime "Cortesovo more". Među prvim istraživačima zaljeva bio je hrvatski isusovac i misionar [[Ferdinand Konščak]], koji je sredinom 18. stoljeća izradio zemljopisne karte tog područja.
Površina mu iznosi približno 160.000 km² i jedno je od [[bioraznolikost|biološki najbogatijih]] mora na svijetu s više od 5.000 vrsta morskih [[Beskralježnjaci|beskralježnjaka]]<ref>Ernesto Campos, Alma Rosa de Campos & Jesús Angel de León-González, ''Diversity and ecological remarks of ectocommensals and ectoparasites (Annelida, Crustacea, Mollusca) of echinoids (Echinoidea: Mellitidae) in the Sea of Cortez, Mexico'', 2009., Parasitology Research 105. (2.), str. 479.–487. doi:10.1007/s00436-009-1419-8.</ref>. Zbog toga su njegovi otoci i otočići (njih ukupno 244), zajedno sa zaštićenim područjima, upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 2005. godine, a na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] upisani su 2019. god.<ref name=LWHD>[https://whc.unesco.org/en/news/1999 The Islands and Protected Areas of the Gulf of California (Mexico) inscribed on the List of World Heritage in Danger], UNESCO, 3. srpnja 2019. {{eng oznaka}} Pristupljeno 3. srpnja 2019.</ref>.
[[Datoteka:Karta Kalifornije i Baje Californije,Ferdinand Konščak.jpg|mini|lijevo|Zemljovid [[Kalifornijski zaljev|Kalifornijskog zaljeva]] i istoimenog poluotoka iz 18. stoljeća kojeg je izradio Hrvat [[Ferdinand Konščak]]]]
[[Datoteka:Golfo 001.JPG|mini
==Zemljopisne odlike==
[[Datoteka:Infiernillo Tiburon Island.JPG|mini|lijevo|<center>Najveći meksički otok Tiburon iz pustinje na kopnu Sonora]]▼
[[Datoteka:IslaTortuga.jpg|mini|lijevo|<center>Otok Tortuga]]
▲[[Datoteka:Infiernillo Tiburon Island.JPG|mini
[[Datoteka:San carlos sonora.jpg|mini|<center>San Carlos na obali zaljeva (Sonora)]]
Kalifornijski zaljev je dug 1.126 km, i širok od 48-241 km, te ima najveću dubinu od 818,08 m, čime ima ukupni volumen od oko 145.000 km³.
Line 40 ⟶ 41:
U njima postoje otoci koji su naseljeni živim vrstama preko kopna, prije povlačenja oceana, ali i oni na koje je život došao putem vjetra ili iz mora. To je jedinstven primjer u svijetu gdje su ovakva dva različita načina naseljavanja tako blizu jedni drugima.
==Ugroženost==
[[Datoteka:Vaquita6 Olson NOAA.jpg|mini|lijevo|<center>Rijetko viđeni par [[vaquita]] [[pliskavica]] u zaljevu 2008.]]
Dana 30. lipnja 2019., UNESCO je odlučio upisati otoke i zaštićena područja Kalifornijskog zaljeva na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] zbog zabrinutosti zbog predstojećeg izumiranja ''[[vaquita|vaquite]]'' ili Kalifornijske pliskavice (''Phocoena sinus''), [[endem]]ske vrste [[pliskavica]] u Kalifornijskom zaljevu.
Iako je Meksiko uložio napore da zaštiti tu [[ugrožena vrsta|ugroženu vrstu]], osobito stvaranjem utočišta za preživjele vaquite i promicanjem ribolovnih alternativa mrežama stajaćicama, koje uzrokuju smrt gušenjem morskih sisavaca, danas je ostalo samo oko deset primjeraka vaquite (u usporedbi s gotovo 300 2005. god.), a one predstavljaju dio izvanredne univerzalne vrijednosti zbog koje je ovo mjesto postalo svjetskom baštinom<ref name=LWHD/>.
==Izvori==
| |||