Dioklecijanova palača: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 217.14.216.214 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Walter9 Oznake: brzo uklanjanje SWViewer [1.0] |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 3:
|ime mjesta = Povijesni kompleks [[Split]]a s Dioklecijanovom palačom
|slika = Peristyle of Diocletian's Palace, Split (11908116224).jpg
|godina = [[1979.]]<small> (3. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, iv
Redak 18:
}}
'''Dioklecijanova palača''' je [[Antika|antička]] palača [[car]]a [[Dioklecijan]]a u [[Split]]u.<ref>[http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/136-likovna-enciklopedija-jugoslavije/635-dioklecijanova-palaca Dioklecijanova palača], [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], preuzeto 1. ožujka 2012.</ref> Oko [[300.]] godine podigao ju je rimski car [[Dioklecijan]] i u njoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja (305.g.) do smrti (316.g.).
Sagrađena je u uvali [[poluotok]]a 5 km jugozapadno od [[Salona|Salone]], glavnoga grada [[Dalmacija (rimska provincija)|provincije Dalmacije]]. Ostatci palače danas su dio povijesne jezgre grada Splita koja je upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] još [[1979.]] godine.
Redak 32:
[[Datoteka:Diokletian Palace.JPG|mini|240px|<center>[[Podrumi Dioklecijanove palače]] su poput [[peristil]]a (iznad gore) mjesto čestih događanja.]]
Svojim oblikom nalikuje [[kastrum]]u - vojnom logoru. Vanjski su zidovi gotovo pravokutni, dimenzija 175-181 x 216 m, a kule na uglovima palače slijede tradiciju vojne arhitekture. Budući je palača bila udaljena od najbližeg velikog grada 6 km ([[Salona]]), bila je okružena bedemima. I unutrašnji raspored palače podsjeća na vojni logor - ''cardo'' i ''decumanus'', glavne okomite ulice odgovaraju glavnim logorskim ulicama ''via praetoria'' i ''via principalis''. Postojala su četiri ulaza u palaču
[[Datoteka:Dioklecijanova palača, Split - jug.JPG|mini|lijevo|240px|<center>Dio južnog zida palače danas.</center>]]
Najreprezentativnija je bila ona južna, okrenuta prema moru. U donjem dijelu (kojeg je u Dioklecijanovo vrijeme zapljuskivalo more) nalazili su se manji otvori i vrata tzv. ''porta aenea'' ([[Mjedena vrata (Split)|Mjedena vrata]]). Istočna i zapadna fasada su međusobno slične i bez ukrasa, a vrata na njima zovu se ''porta argentea'' ([[Srebrna vrata (Split)|Srebrna vrata]]) i ''porta ferrea'' ([[Željezna vrata (Split)|Željezna vrata]]). Na sjevernoj fasadi bio je glavni ulaz u palaču s dvostrukim vratima s arhitravom - ''porta aurea'' ([[Zlatna vrata (Split)|Zlatna vrata]]), na kojem je ležao luk s nišama u kojima se se nalazili kipovi (vjerojatno Jupitera i četiri tetrarha). Od dviju glavnih ulica, ''cardo'' je vodio na ''[[peristil]]'', otvoreni prostor ispred carevog stana, na čijoj se lijevoj strani nalazio carev [[mauzolej]] (danas [[katedrala sv. Dujma]]). S desne strane peristila nalazila su se tri hrama. Prvi je [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]]ov, a druga dva danas se nazivaju [[Kibela|Kibelinim]] i [[Venera (mitologija)|Venerinim]], iako ti nazivi nisu potvrđeni. U carev stan ulazilo se iz ''protirona'' preko ''vestibula''. Nekadašnji se raspored prostorija može rekonstruirati uz pomoć prizemnih dvorana, koje su jednakog rasporeda.
Redak 38:
=== Zidine ===
[[Datoteka:Tafel_001a_Spalato_-_Grundriss_vom_Kaiserpalast_-_Robert_Adam_1764_-.jpg|mini|160px|Tlocrt Dioklecijanove palače]]
Palača je u tlocrtu zamišljena kao [[pravokutnik]], ali je prilagođavanje terenu, prilikom gradnje, nametnulo manja odstupanja (istok: 214,97 m, sjever: 174,74 m, jug: 181
Šesnaest [[kula]] na pročeljnim zidovima prema kopnu daju palači obilježje utvrde. Četiri kule na uglovima kvadratičnog su tlocrta. Po dvije od šest kula osmerokutnog tlocrta uokviravale su tri kopnena ulaza, šest kula pravokutnog tlocrta nalazilo se između ugaonih i osmerokutnih. Do danas su se djelomično sačuvale tri ugaone kule (osim jugozapadne) te samo ostatci osmerokutnih i pravokutnih.
Redak 69:
[[Datoteka:Juraj Dalmatinac Split oltar sv.Staša (1448.g).jpg|mini|<center>[[Juraj Dalmatinac]] - oltar sv. Staša</center>]]
[[Datoteka:Split center from the air 1.jpg|mini|lijevo|200px|<center>Današnji izgled palače iz zraka.</center>]]
Romanička je umjetnost zastupljena i radovima velikih majstora kao što su [[Andrija Buvina]] koji je izradio drvena vrata katedrale u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] i [[Juraj Dalmatinac]], iz čije su radionice potekle raskošne plemičke palače u oblicima venecijanske gotike s naznakama renesanse (npr. palača obitelji Papalić). U katedrali je i njegovo remek-djelo, oltar sv. Staša.
Od [[7. stoljeće|7. stoljeća]] palača živi kao grad [[Split]], koji se već od ranog srednjeg vijeka širi prema zapadu i u više navrata zatvara zidovima. Adaptacije sakralnih objekata palače u [[splitska katedrala|splitsku katedralu]] i [[splitska krstionica|krstionicu]], predromaničke crkvice sv. Martina i Gospe od zvonika, predromaničke, romaničke, gotičke, renesansne i druge građevine, svjedoci su neprekidnog života grada i nastanka novih kvaliteta, koji sa sačuvanim dijelovima Dioklecijanove palače čine cjelinu najvećih vrijednosti graditeljskog nasljeđa.
| |||