Nevesinje: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 361:
=== Osmanska vlast ===
Osmanlije su osvojile ovaj kraj proljeća 1465. godine. Starim rimskim putem na [[Zaborani|Zaborane]] iz pravca Vrhbosne stigli su Osmanlije. U Nevesinjskom polju postavili su logor, otkamo su pošli dalje osvajati područje Gacka, Bileće i Trebinja. Sjedište osmanske vlasti nije bilo u Vinačcu niti u Biogradu, nego u obližnjem [[Žiljevo|Žiljevu]]. Od 1470. Nevesinje ima kadiju.<ref name="dinarsko gorje"/>
Dolaskom [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|turske vlasti]] dolaze teška vremena.<ref name="md-tm-župa"/> Postao je sjedištem [[kadiluk]]a.<ref name="HE-Nevesinje"/> Nasilje, nameti, prevođenjem na islam i prelaskom na pravoslavlje, katolički su Hrvati još u 16. stoljeću svedeni na ostatke ostataka. Ponovo se pojavljuju u nevelikom broju krajem 18. stoljeća. Nevesinjski kraj pripadao je Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. 1830-ih pokušavano je osnivanje katoličke župe, nije uspjelo.<ref name="md-tm-župa"/> Crkveni arhivi nedvojbeno pokazuju da je 1830-ih u BiH u planinama Nevesinjskog i Fočanskog kotara bilo katoličkih obitelji. To nam prije svega pokazuje stolački Provikarski arhiv. Dubrovačka nadbiskupija, čiji nadbiskup je tada upravljao Trebinjsko-mrkanskom biskupijom, nastoji osigurati duhovnog pastira za te ljude te zatim osnovati župu. U pismu od od 5. rujna 1840. godine dubravski župnik i biskupski vikar Trebinjske biskupije don [[Vide Novaković Maslać]] svjedoči da katolici Trebinjske biskupije žive u planinama od Nevesinja i Foče.<ref name="Povratak Hrvata katolika">[http://www.rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/nevesinje-i-zupa-uznesenja-blazene-djevice-marije-2-toni-sarac-2647.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] Toni Šarac: ''Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (2). Povratak Hrvata katolika u nevesinjski kraj i pokušaji osnutka župe'' 14. listopada 2009. (pristupljeno 22. lipnja 2017.)</ref>
| |||