Inačica od 16. veljače 2017. u 17:10 uredi 89.164.16.3 (razgovor) →‎Tuneliranje ili tunelski učinak ← Starija izmjena		Inačica od 2. kolovoza 2019. u 16:32 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Alfa-čestica Novija izmjena →
Redak 1: [[~~Datoteka~~datoteka:Alpha Decay.svg\|mini\|desno\|250px\|Alfa-čestice ~~raspad~~su ustvari [[ion]]i [[helij]]a ili samo [[atomska jezgra]] helija.]] [[Datoteka:Radioactive.svg\|mini\|desno\|250px\|Znak za opasnost od radioaktivnosti]] [[Datoteka:Alfa beta gamma radiation.svg\|250px\|mini\|desno\|Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča.]] [[Datoteka:Alphaspektroskopie.JPG\|mini\|desno\|250px\|Izvor alfa-čestica ispod detektora zračenja]] [[Datoteka:Bragg Curve for Alphas in Air.png\|mini\|desno\|250px\|Braggova krivulja prikazuje broj ionizacijskih parova koje stvaraju alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora.]] [[Datoteka:EffetTunnel.gif\|mini\|desno\|250px\|Budući da polumjer atomske jezgre iznosi oko 10<sup>-15</sup> [[metar\|m]], a brzina alfa-čestice koja se u njemu kreće iznosi oko 10<sup>6</sup> m/[[sekunda\|s]], izlazi da alfa-čestica dolazi do vanjske površine približno 10<sup>6</sup>/10<sup>-15</sup> = 10<sup>21</sup> puta u sekundi, odnosno da ona pobjegne iz jezgre nakon 10<sup>21</sup> pokušaja. To je u stvari bit [[Tuneliranje\|tuneliranja]] ili tunelskog učinka.]] [[Datoteka:Sun diagram.svg\|mini\|desno\|250px\|Prikaz građe Sunca::<br /> 1. Jezgra<br /> 2. Zona zračenja<br /> 3. Zona konvekcije<br /> 4. [[Fotosfera]]<br /> 5. [[Kromosfera]]<br /> 6. [[Korona]]<br /> 7. [[ Sunčeve pjege]]<br /> 8. [[Fotosfera\|Granule]]<br /> 9. [[Prominencije]]. ]] '''Alfa-čestica''' jeili '''α-čestica''' ~~koja~~je se[[atomska ~~sastoji~~jezgra\|jezgra atoma]] [[helij]]a složena od ~~dva~~dvaju [[proton]]a i ~~dva~~dvaju [[neutron]]a. OdZato je njezina [[masa]] (6,644 · 10<sup>–27</sup> [[kg]], [[relativna atomska masa]] 4,001 506) približno četiri puta veća od mase protona, [[električni naboj]] pozitivan, a po iznosu jednak naboju dvaju [[elektron]]a. Izbacivanjem brzih alfa-čestica (pri [[Radioaktivni raspad\|radioaktivnom raspadu]]) atomske jezgre nekih [[Kemijski element\|kemijskih elemenata]] prelaze (s [[Vrijeme poluraspada\|vremenom poluraspada]] u rasponu od 10<sup>–7</sup> [[sekunda\|sekundi]] do 10<sup>10</sup> [[godina]]) u [[atom]]e kojima je [[atomski broj]] umanjen za 2, a [[maseni broj]] za 4. Roj brzih alfa-čestica čini '''alfa-zračenje'''. <ref> '''alfa-čestica (α-čestica)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1636] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref> Alfa-čestica se od jezgre [[helij]]a se razlikuje samo svojom velikom [[brzina\|brzinom]] [[gibanje\|gibanja]]. Najčešća [[kinetička energija]] alfa-čestice je 5 M[[eV]], odnosno [[brzina]] 15 000 [[metar\|km]]/[[sekunda\|s]]. Označava se He<sup>2+</sup> ili <sub>2</sub><sup>4</sup>He<sup>2+</sup>. Ukupan [[spin]] alfa-čestice je nula, pa je ona [[bozon]]. Prirodno nastaje [[alfa raspad]]om [[radioaktivnost\|radioaktivnih]] [[atomska jezgra\|atomskih jezgri]]. [[Kinetička energija]] (brzina gibanja) alfa-čestice ovisi o atomskoj jezgri iz koje je emitirana pa je, na primjer, doseg alfa-čestice emitirane iz [[bizmut]]a-283, u [[zrak]]u pri [[Standardni tlak i temperatura\|normalnom tlaku i sobnoj temperaturi]], 4,7 cm, a iz [[polonij]]a-218 je 8,5 cm.<ref> ''Počela fizike'', [[Ivan Supek]], Miroslav Furić, Školska knjiga, Zagreb 1994</ref> Struja alfa-čestica (alfa-zračenje) vrlo brzo gubi kinetičku energiju zbog jakog [[ionizacija\|ionizirajućeg]] djelovanja i ne prodire duboko u tvar (zaustavlja ju običan list papira). [[Masa]] alfa čestice je 6,~~644656~~644 656 × 10<sup>-27</sup> kg, što odgovara anihilacijskoj energiji od 3,72738 GeV. Alfa-čestice se šire brzinom od oko 1/20 [[Brzina svjetlosti\|brzine svjetlosti]], što je dovoljno sporo da mogu relativno dugo međudjelovati s materijom. Zato imaju jako [[Ionizirajuće zračenje\|ionizirajuće djelovanje]]. Zbog svoje će se veličine brzo sudariti s nekim od [[atom]]a i izgubiti [[energija\|energiju]], pa im je doseg mali (nekoliko cm), a zaustavlja ih već [[koža]] ili komad [[papir]]a. No, ako se unesu u tijelo [[hrana\|hranom]] ili [[Disanje\|udisanjem]], mogu biti opasne zbog svog jakog ionizirajućeg djelovanja. <ref> [http://chem.grf.unizg.hr/media/download_gallery/2.predavanje_09..pdf] "Kemija I", chem.grf.unizg.hr, 2011.</ref> == Izvori alfa-čestica == ===Alfa raspad===

Alfa-čestica: razlika između inačica