Rasa: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Oblikovao osnovu članka na način primjeren modernoj znanosti, a ne eugenici 19. stoljeća. |
||
Redak 1:
Podjela [[Čovjek|ljudi]] na '''rase''' temelji se na društvenoj karakterizaciji skupine ljudi koja ima osnove u zajedničkim fizičkim i društvenim odlikama.
Prvo korištenje pojma odnosilo se na govornike istog jezika, a zatim na nacionalnu pripadnost. U 17. stoljeću pojam se počeo odnositi na [[Fenotip|fizičke odlike]]. Moderne prirodne i društvene znanosti definiraju rasu kao društveni konstrukt s temeljem u proizvoljnim pravilima nekog društva.
Najrasprostranjenija je podjela na tri osnovne rase ljudi:▼
Vrsta podjele mijenjala se kroz povijest i uvijek koristila neznanstvenu, pučku taksonomiju koja određuje tzv. ''esencijalne tipove'' pojedinih ljudi prema opaženim odlikama. Esencijalizam (pretpostavka da neka skupina ili kategorija ima najmanje jedno ključno obilježje koje bitno određuje identitet svih njezinih pripadnika<ref>{{Citiranje weba|url=http://struna.ihjj.hr/naziv/esencijalizam/24739/|title=Esencijalizam|author=Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=}}</ref>) je u [[Biologija|biološkim]] znanostima zastarjeli pojam, te se izbjegava kod kolektivne diferencijacije fizičkih i bihevioralnih odlika.<ref>{{Citiranje knjige|title=Fatal Invention|author=Roberts, Dorothy|authorlink=Dorothy E. Roberts|coauthors=|origdate=2011|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=engleski|pages=|publisher=New York: The New Press|location=London|others=|quote=|accessdate={{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.|isbn=9781595588340|id=ISBN-13}}</ref>
* [[Negroidi|crna (negroidna) rasa]]▼
Unatoč tome što postoji snažni znanstveni konsenzus da su biološki esencijalizam i rasna tipologija činjenično neodrživi pojmovi, pojam se povremeno i dalje koristi na slabo definiran način, što ima esencijalističke implikacije. Dok jedni istraživači koriste pojam kako bi karakterizirali [[Fuzzy skup|fuzzy skupove]] odlika ili vidljivih razlika u ponašanju, drugi se tome protive jer pojam nema taksonomsku vrijednost iz razloga što svi ljudi na Zemlji pripadaju istoj vrsti ([[Čovjek|''Homo sapiens'' L.]]) i podvrsti (''Homo sapiens sapiens'' L.).
* [[žuta (mongolidna) rasa]]▼
Od druge polovice 20. stoljeća jaka povezanost pojma s [[Ideologija|ideologijama]] i [[Pseudoznanost|pseudoznanosti]] [[Rasna biologija|rasne biologije]] otežala je i njegovo korištenje, pa se koriste precizniji pojmovi poput: [[Populacija (biologija)|populacije]], [[Narod|narodi]], [[Etnička skupina|etničke skupine]], zajednice, itd., ovisno o kontekstu.
== Definicija ==
Cjelokupna moderna znanost smatra rasnu podjelu društvenim konstruktom, odnosno ne podjelom intrinsičnom ljudskim bićima, već [[Identitet|identitetskom]] podjelom, često ustanovljenom od strane društveno dominantnih skupina u danim okolnostima. To često uključuje potčinjavanje skupina koje podjela karakterizira "rasno inferiornima". U takvoj se rasnoj podjeli očituju društveni stavovi imperijalističkih sila tijekom Europske kolonijalne ekspanzije.
Takav se društveni konstrukt razvija u raznim pravnim, ekonomskim i sociopolitičkim kontekstima, te je češće posljedica nego uzrok ozbiljnih društvenih situacija.
Većina se stručnjaka slaže da podjela na rase ima stvarne i ozbiljne materijalne učinke zbog institucionaliziranih praksi povlaštenosti jednih, te diskriminacije drugih skupina.
Socioekonomski faktori u kombinaciji s ranim i pseudoznanstvenim pogledima na problematiku doveli su do raširenog stradanja skupina označenih kao inferiorne. Također, podjela na rase odgovara [[Rasizam|rasističkom]] razmišljanju koje se očituje kroz djela pojedinaca i ideologija koje pripadnike "drugih" smatraju rasno definiranima i moralno inferiornima. Rezultat toga je niz [[Allportova ljestvica|progresivno gorih oblika diskriminacije]]: od ismijavanja, društvenog isključenja, tlačenje skupina manje društvene moći, pa sve do mnogih tragedije kao što su [[robovlasništvo]] i [[genocid]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=|first=Owens K., King M.C.|authorlink=|coauthors=|title=Genomic Views of Human History|url=|date=|year=1999|month=|journal=Science|volume=286|issue=|pages=|id=doi:10.1126/science.286.5439.451. PMID 10521333.|accessdate={{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.}}</ref>
Pravosudna tijela nekih država poput [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] koriste pojam rase prilikom profiliranja osumnjičenih pojedinaca, što je, zbog neprekidnog ponavljanja zastarjelog shvaćanja varijabilnosti ljudske vrste i promicanja stereotipa, suočeno s učestalim osudama.
Za društvene znanosti koje proučavaju društvenu nejednakost takav pojam može biti značajna i korisna varijabla iz razloga što su u nekim društvima "rase" usko povezane s uzorcima društvenog raslojavanja. Rasna kategorija može se očitovati u subjektivnom pripisivanju odlika, samoodređivanju i društvenim institucijama.<ref>{{Citiranje knjige|title=Encyclopedia of Race, Ethnicity and Society|author=Schaefer, Richard T., ed.|authorlink=|coauthors=|origdate=2008|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=engleski|pages=|publisher=Sage. p.|location=|others=|quote="In many parts of Latin America, racial groupings are based less on the biological physical features and more on an intersection between physical features and social features such as economic class, dress, education, and context. Thus, a more fluid treatment allows for the construction of race as an achieved status rather than an ascribed status as is the case in the United States"|accessdate={{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.|isbn=9781412926942.|id=}}</ref>
Teorijski okviri društvenih znanosti proučavaju implikacije društveno stvorenog pojma rase istražujući kako se slike, ideje i pretpostavke o rasi očituju u svakodnevnom životu. Veliki dio struke pronašao je poveznice između povijesnog, društvenog stvaranja pojma u pravnom i kriminološkom jeziku, i njihovih učinaka na provedbu zakona i neproporcionalnu primjenu zatvorskih kazni određenih skupina u pojedinim državama.
== Povijest rasne klasifikacije ==
*[[europeidi|bijela (kavkaska) rasa]]
Prema mjerenjima veličine lubanje američki liječnik Samuel James Morton
▲Prema mjerenjima veličine lubanje američki liječnik Samuel James Morton razlikuje pet "rasa":
* kavkasku (iz Europe, Indije i dijelova sjeverne Afrike i Srednjega istoka),
* mongolsku (kineska i eskimska)
Line 13 ⟶ 38:
* američku (urođeničko stanovništvo Sjeverne i Južne Amerike)
* etiopsku (iz supsaharske Afrike).
===Boja kože===
Jedna od glavnih osobina
Boju kože stvaraju brojni [[pigment]]i među kojima je najvažniji - [[melanin]]. Taj pigment u visokoj koncentraciji određuje najtamnije boje. Melanin je ustvari pročišćivać za [[ultraljubičaste zrake]]. Iako je prevelika količina ultraljubičastih zraka štetna za [[Koža|kožu]], neka određena količina je potrebna. To je zato jer one omogućuju [[Sinteza|sintezu]] [[Vitamin D|vitamina D]] u dubokim slojevima epiderme. Nedostatak tog vitamina uzrokuje [[rahitis]] - dječje oboljenje najčešće u slabo [[Sunce|osunčanim]] dijelovima [[Europa|Europe]].
Line 35 ⟶ 51:
Tri glavna elementa unutar šarenice doprinose boji: melanin u [[pigment]]nom [[epitel]]u šarenice, melanin unutar strome šarenice i stanična gustoća strome šarenice. U očima svih boja, pigmentni epitel šarenice sadrži crni pigment, melanin. Varijacije boja među različitim šarenicama su obično određene sadržajem melanina unutar [[stroma|strome]] šarenice. Gustoća stanica u stromi utječe na to koliko svjetlosti će apsorbirati temeljni pigmentni epitel. OCA2 genski [[polimorfizam]], blizu proksimalne 5 'regulatorne regije, objašnjava većinu varijacija u boji ljudskih očiju.
<br />
== Rasizam ==▼
== Stav moderne znanosti ==
== Političke i praktične primjene ==
<br />
== Vidi još ==
[[Allportova ljestvica]]
[[Kategorija:Antropologija]]
| |||